Iako se očekivalo da će u Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) u najkraćem mogućem roku nakon godišnjih odmora nastaviti s traženjem investitora koji bi preuzeo 67 posto Badela 1862, čini se da je priča o prodaji poznatoga domaćeg proizvođača na čekanju.

Naime, još nema službene potvrde kad će se održati sjednica Upravnog vijeća AUDIO-a na kojoj bi se trebao usvojiti popis investitora koji će moći predati obvezujuće ponude i potom odraditi “due diligence” u Badelu 1862. Neslužbeni kanali govore da je interes za Badel 1862 iskazalo 11 tvrtki, a da se s čitavim procesom odugovlači govori i podatak da su oni svoja pisma namjere predali još u srpnju (rok je bio 1. kolovoza). Prema informacijama koje je dobio Poslovni dnevnik, navodno se u priču o privatizaciji Badela 1862 od ovog ljeta intenzivno uključio ministar financija Slavko Linić, što podržava i vrh SDP-a, i to u cilju da se Badel 1862 prepusti koprivničkoj Podravci. Za Podravku se zna da je kompanija pod kontrolom SDP-a otkako je lani u prosincu promijenjena vlast, a na njezino čelo postavljen dugogodišnji saborski zastupnik i bivši gradonačelnik iz redova SDP-a Zvonimir Mršić. No plan nije posve jednostavan jer se za Badel javilo 11 kandidata, među kojima ima i vrlo ozbiljnih imena od ciparskog Photos Photiadesa do Stocka te kineskog Tadee holding groupa. Prvi čovjek Podravke Zvonimir Mršić je u utorak poručio da “nema pojma o čemu se radi”, a na pitanje namješta li se Badel 1862 koprivničkoj kompaniji, odgovorio je samo: “Nije točno.” Ipak, kako doznajemo, u Koprivnici su zainteresirani za Badel 1862, ali ne i da ga plate – više od kune. Razlog je 380 milijuna kuna Badelova duga. Podravci je Badel 1862 zanimljiv samo u segmentu jakih alkoholnih pića na čemu ta tvrtka najviše zarađuje zbog velikih marži. Navodno nije isključeno ni da se zbog toga Badel 1862 “raskomada”. Priča o prodaji Badela 1862 za jednu kunu je problematična zato što je država krajem prošle godine na ime duga za poreze i trošarine većeg od 200 milijuna kuna preuzela 67 posto Badela 1862. Od tog iznosa samo se 70 milijuna kuna odnosi na kamate koje je država obračunavala Badelu 1862 u razdoblju otkako je tvrtka predala zahtjev da se privatizira prema tzv. modelu C do samog okončanja tog procesa.

Neki mediji već pišu (primjerice Podravski list) da bi posao prodaje Badela 1862 mogao biti vrijedan i više od 160 milijuna kuna iako je pitanje što će točno nakon okončanja dubinskog snimanja zainteresirani investitori stvarno ponuditi. Badel 1862 nakon višegodišnjih turbulencija u kojima se tvrtka zatekla (za što se uglavnom okrivljuje bivšeg predsjednika Uprave i većinskog dioničara Antu Perkovića) i dalje posluje s gubitkom. Imovina tvrtke vrijedna je više od sto milijuna eura, no pod hipotekom je banaka. Navodno su za preuzimanje Badela 1862 najzainteresiraniji Kinezi, odnosno spomenuti Tadee holding. Njihovi su predstavnici ove zime bili u Zagrebu jer su s Badelom 1862 osnovali zajedničku tvrtku za izvoz na to tržište. Otkako je sklopljen ugovor s Kinezima, Badel je na to tržište izvezao uglavnom vina i nešto jakih alkoholnih pića, u vrijednosti gotovo šest milijuna kuna. Badel 1862 je u prvom polugodištu ostvario prihode od gotovo 150 milijuna kuna uz gubitak od 14 milijuna kuna. Koliko je to zapravo sitan zalogaj za Kineze govori informacija da grupacija Tadee ima godišnji promet od 4,5 milijardi dolara. Inače, Badelovom se dionicom u četvrtak na Zagrebačkoj burzi trgovalo po cijeni od 76,84 kuna.