U okviru projekta EU “Poboljšanje administrativne učinkovitosti na nacionalnoj razini” prvi put u Hrvatskoj izrađeni su Opservatorij hrvatskoga malog i srednjeg poduzetništva te Studija procjene utjecaja pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo u Republici Hrvatskoj. Opservatorijem se uobičajeno naziva dokument koji daje opis i analizu nekog područja kao i preporuke za politike interveniranja i aktivnosti za određeno područje, a namijenjen je istraživačima, donositeljima odluka i nacionalnim vladama jer se politike trebaju temeljiti na sveobuhvatnim izvješćima i analizama. Prvi takav opservatorij napravljen za hrvatsko malo i srednje poduzetništvo daje sve to navedeno. U Hrvatskoj do sada nije bilo moguće na jednome mjestu pronaći statistiku o malom i srednjem poduzetništvu, od toga koliko ima malih i srednjih poduzetnika pa do složenijih podataka. To je zato što nekoliko različitih institucija prikuplja statističke podatke, ali na različite načine, a onda je posljedica da se njihovi rezultati ne mogu zbrajati pa ni uspoređivati. Ovo je velik problem jer se na temelju brojčanih podataka stvaraju politike djelovanja, provode razni, pa i financijski programi i aktivnosti. Prvi takav opservatorij daje statističku analizu malog i srednjeg poduzetništva, ali ne samo sadašnjeg stanja nego prati razdoblje od 2002. godine, i to stavljanjem malog i srednjeg poduzetništva u kontekst makroekonomske situacije u Hrvatskoj. Tako je u posljednje dvije godine izgubljeno 120.000 radnih mjesta, tijekom deset godina smanjena je važnost proizvodnog sektora jer je njegov udio smanjen sa 22% na 19% BDP-a, a udio usluga narastao je za 7%.

Načini opstanka
Porast realnih plaća i cijene energenata koje su 24% veće u odnosu na prosjek EU utjecao je na smanjenje izvoza, a to je dovelo i do pada i smanjene potražnje za proizvodima iz uvoza. Inozemno zaduživanje u posljednjih deset godina utrostručilo je vanjski dug Hrvatske. Prema rezultatima Fine, više od 80.000 poslovnih subjekata bilo je blokirano u 2011. godini. Postoji svijest o potrebi povećanja izvoza, ali proizvodni sektor je u padu i ima problem visine cijena ključnih čimbenika koji utječu na završnu cijenu proizvoda. Problem nelikvidnosti postoji već više godina. Ukupno u Hrvatskoj ima 168.443 malih i srednjih poduzeća te, nasuprot njima, 489 velikih poduzeća. Od svih malih i srednjih poduzeća 24% se bavi trgovinom, proizvodnjom 13%, a značajne su i gradnja, djelatnosti smještaja te pripreme i posluživanja hrane, kao i tehničke i znanstvene djelatnosti. Proizvodnjom se bavi samo 10% mikropoduzeća (onih do 10 zaposlenih), a znatno ih je više u malim (21%) te srednjim poduzećima (31%). Dok je posljednjih deset godina broj malih i srednjih trgovačkih društava (d.o.o.) rastao za 11%, istodobno je broj obrta padao za 8%. Od mikro, malih i srednjih poduzeća samo su mala poduzeća (ona sa 10 do 50 zaposlenih) tijekom cijelog desetogodišnjeg razdoblja kontinuirano imala bolje financijske rezultate u odnosu na mikro i srednja, i to u najtežim kriznim godinama. To se objašnjava time da su upravo ova poduzeća, sa 10 do 50 zaposlenih, najmanje bila zastupljena u proizvodnim djelatnostima pa je to razlog njihovih boljih poslovnih rezultata. Ako su se ova poduzeća i bavila proizvodnjom, to nisu bili najprofitabilniji sektori poput proizvodnje pića, kože, farmaceutski proizvodi, kompjuteri i elektronika itd.

Osim toga troškovi poslovanja malih poduzeća proporcionalno su manji u odnosu na mikro i srednja poduzeća. Također su upravo ova poduzeća, od 10 do 50 zaposlenih, najmanje ovisila o bankarskom financiranju. Stopa preživljavanja ovih malih poduzeća bila je znatno iznad prosjeka EU, ali je čak i stopa preživljavanja cijelog sektora MSP-a bila nešto veća od prosječne stope u EU. Ovako iscrpno izvješće dalo je i preporuke donositeljima politika za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, a to je usredotočiti potpore na otvaranje novih radnih mjesta, dati jaču financijsku podršku izvozu, dati jaču podršku ulaganjima te istraživanju i razvoju u malom i srednjem poduzetništvu. Čini se da je ovaj dio poznat već svima, izazov će biti kako to primijeniti. Izvješće obuhvaća i procjenu nepovratnih potpora koje je prijašnje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelilo sektoru malog i srednjeg poduzetništva od 2008. do 2011. godine. Procjena je napravljena istraživanjem na uzorku od tisuću malih i srednjih poduzeća, bilo da jesu ili nisu koristili potpore. Pokazalo se da su poduzetnici relativno dobro informirani o potporama, a 30% poduzetnika smatra da je prikupljanje dokumentacije teško te da je potrebno prikupiti puno dokumenata. Isti broj poduzetnika smatra da je priprema prijedloga projekata teška, a 15% poduzetnika koji se nisu prijavljivali navode kao razlog nedostatak povjerenja u kriterije dodjele potpora.

Koristi od EU
Gotovo svi poduzetnici koji su odbijeni za potpore, kao i 50% onih kojima su dodijeljene manje nego su tražili, bili su nezadovoljni objašnjenjima, tj. razlozima odbijanja. Kod 30% onih koji su dobili potporu ona je ostvarila snažan učinak na njihovo poslovanje, 44% smatra da je učinak bio neznatan, a gotovo svi smatraju da je to zbog nedovoljnog iznosa potpore. Gotovo svi poduzetnici (99%) dobili su manja sredstva nego su tražili i gotovo svi poduzetnici slažu se u tome da treba povećati iznose potpora. Čini se da je to najveća zapreka većoj učinkovitosti potpora koje Hrvatska daje svojim poduzetnicima. Zanimljivo je kako je država od 2002. do 2010. godine od ukupno 67 milijardi kuna državnih potpora za razvoj ključnih gospodarskih sektora, malom i srednjem poduzetništvu te obrtu dodijelila samo 996 milijuna kuna, što govori da malo gospodarstvo nije nikad bilo među prioritetima vladinih ekonomskih politika. U sklopu ovog projekta napravljena je i studija o mogućim učincima ulaska RH u Europsku uniju te osnovnim čimbenicima koji bi mogli utjecati na poslovanje malih i srednjih poduzeća. Većina malih i srednjih poduzeća trebala bi imati koristi od članstva u EU, ali koristi neće biti ostvarene automatizmom, već će se trebati prilagoditi novim uvjetima i propisima, a za stvaranje povoljnoga poslovnog okruženja bit će potrebna potpora i nacionalnih i regionalnih vlasti. Koliko je sektor malog i srednjeg poduzetništva bitan za hrvatsko gospodarstvo govori i podatak da je na kraju 2010. u više od 168.000 malih i srednjih poduzeća i obrta bilo zaposleno gotovo 700.000 radnika, odnosno 50% svih zaposlenih u Hrvatskoj.