EN DE

Uzburkano azijsko more

Autor: The New York Times
26. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Oko Južnog kineskog mora, jednog od najvažnijih vodenih prometnih putova na svijetu, odavno se vode borbe. Danas, kad more okružuju najnaprednija azijska gospodarstva – Kina, Vijetnam, Filipini, Tajvan i Malezija – gotovo se svatko bori za njega. Sukobi oko teritorijalne vlasti uznemirujuće su česti i mogli bi se oteti kontroli uz opasne posljedice.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nije teško shvatiti zašto svi žele svoj dio mora. Ono nije samo važan trgovinski put, već je također bogato naftom, zemnim plinom, ribom i mineralima. Države se bore oko otoka te čak i hridi kako bi poduprle svoje želje. Za stvaranje napetosti odgovorna je Kina, ali i njezini susjedi. No neupitno je da je Kina svojim snažnim gospodarstvom te samopouzdanim korištenjem mornaričkih snaga i komercijalnih brodova promijenila regionalnu dinamiku te zabrinula manje susjedne zemlje. Peking ima velike ambicije. Predsjednik Kineskog istraživačkog instituta Wu Shicun Timesovoj je novinarki Jane Perlez rekao da Kina želi kontrolu nad najmanje 80 posto mora. Amerika je iskreno zabrinut, i to s pravom. U proteklih je nekoliko mjeseci povećala broj svojih snaga na otočiću Yongxing. Wu je rekao da je cilj Pekingu omogućiti “suverenost nad svim kopnenim područjima unutar Južnog kineskog mora”, uključujući više od 40 otoka koji su “trenutno pod nezakonitom kontrolom” Vijetnama, Filipina i Malezije. Obamina je administracija izjavila da bi ovaj provokativan čin mogao pogoršati situaciju, a vodeći je kineski list na to Sjedinjenim Američkim Državama poručio da “ušuti” te da se prestane petljati u kinesku suverenost. Washington bi trebao ignorirati takve diplomatske ispade i nastaviti s potragom za mirnim rješenjem. Uz kineske aktivnosti na otoku Yongxing, početkom ove godine došlo je do višemjesečnog spora kineskih i filipinskih brodova s lakim naoružanjem u pličini Scarborough uz filipinsku obalu. Nemiri su se prelili i u Istočno kinesko more, gdje je Japan spriječio potencijalni sukob s Pekingom tako što je 17. kolovoza izručio 14 Kineza koji su uhićeni u blizini drugog spornog otoka. Kina želi bilateralno pristupiti rješavanju teritorijalnih sukoba jer smatra da će silom nadjačati susjede. SAD mora neutralno sagledati njihove tvrdnje, no predložio je pošteniji način rješavanja problema putem pregovora te “bez prisile, zastrašivanja, prijetnji i sile”. Washington ne bi trebao biti jedini glas u korist mirnog rješenja. Savez zemalja jugoistočne Azije, koji uključuje Vijetnam, Filipine i ostale, trebao bi ostvariti veći doprinos usvajanjem pravila ponašanja za rukovođenje sukobima oko Južnog kineskog mora.

Oko Južnog kineskog mora, jednog od najvažnijih vodenih prometnih putova na svijetu, odavno se vode borbe. Danas, kad more okružuju najnaprednija azijska gospodarstva – Kina, Vijetnam, Filipini, Tajvan i Malezija – gotovo se svatko bori za njega. Sukobi oko teritorijalne vlasti uznemirujuće su česti i mogli bi se oteti kontroli uz opasne posljedice.

Nije teško shvatiti zašto svi žele svoj dio mora. Ono nije samo važan trgovinski put, već je također bogato naftom, zemnim plinom, ribom i mineralima. Države se bore oko otoka te čak i hridi kako bi poduprle svoje želje. Za stvaranje napetosti odgovorna je Kina, ali i njezini susjedi. No neupitno je da je Kina svojim snažnim gospodarstvom te samopouzdanim korištenjem mornaričkih snaga i komercijalnih brodova promijenila regionalnu dinamiku te zabrinula manje susjedne zemlje. Peking ima velike ambicije. Predsjednik Kineskog istraživačkog instituta Wu Shicun Timesovoj je novinarki Jane Perlez rekao da Kina želi kontrolu nad najmanje 80 posto mora. Amerika je iskreno zabrinut, i to s pravom. U proteklih je nekoliko mjeseci povećala broj svojih snaga na otočiću Yongxing. Wu je rekao da je cilj Pekingu omogućiti “suverenost nad svim kopnenim područjima unutar Južnog kineskog mora”, uključujući više od 40 otoka koji su “trenutno pod nezakonitom kontrolom” Vijetnama, Filipina i Malezije. Obamina je administracija izjavila da bi ovaj provokativan čin mogao pogoršati situaciju, a vodeći je kineski list na to Sjedinjenim Američkim Državama poručio da “ušuti” te da se prestane petljati u kinesku suverenost. Washington bi trebao ignorirati takve diplomatske ispade i nastaviti s potragom za mirnim rješenjem. Uz kineske aktivnosti na otoku Yongxing, početkom ove godine došlo je do višemjesečnog spora kineskih i filipinskih brodova s lakim naoružanjem u pličini Scarborough uz filipinsku obalu. Nemiri su se prelili i u Istočno kinesko more, gdje je Japan spriječio potencijalni sukob s Pekingom tako što je 17. kolovoza izručio 14 Kineza koji su uhićeni u blizini drugog spornog otoka. Kina želi bilateralno pristupiti rješavanju teritorijalnih sukoba jer smatra da će silom nadjačati susjede. SAD mora neutralno sagledati njihove tvrdnje, no predložio je pošteniji način rješavanja problema putem pregovora te “bez prisile, zastrašivanja, prijetnji i sile”. Washington ne bi trebao biti jedini glas u korist mirnog rješenja. Savez zemalja jugoistočne Azije, koji uključuje Vijetnam, Filipine i ostale, trebao bi ostvariti veći doprinos usvajanjem pravila ponašanja za rukovođenje sukobima oko Južnog kineskog mora.

Autor: The New York Times
26. kolovoz 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close