Konstruktor Inženjering nastavit će radove na nizu gradilišta čiji su investitori Hrvatske autoceste i Hrvatske ceste, jer je posrnuli splitski građevinar uspio naplatiti potraživanja koja su imali prema državi i državnim tvrtkama pa mu je nakon nekoliko mjeseci deblokiran račun. Premda se neslužbeno može čuti da je zapravo riječ o “prebijanju” dugova između države i Konstruktora, predsjednik Uprave Željko Žderić kaže da bi to bilo pojednostavljivanje.
“Imali smo neka potraživanja prema državnim tvrtkama koja smo uz posredovanje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te uz pomoć ministarstva gospodarstva i financija uspjeli naplatiti. Time nam je deblokiran račun i možemo nastaviti raditi, što se na nekim gradilištima već i događa”, rekao nam je Žderić. Riječ je očito bila o dugim pregovorima države i tvrtke koja je posljednjih desetak godina bila jedna od miljenica kad je u pitanju davanje poslova na velikim infrastrukturnim projektima. I Žderić nam kaže da je od početka do realizacije uloženo puno truda. Naravno, Konstruktoru ostaje problem dugova prema drugim vjerovnicima, posebno bankama. “Nastavljamo pregovarati i s bankama i sa svima drugima kojima dugujemo, nadam se da ćemo uspjeti u tome”, optimističan je Žderić. Vijest o deblokadi i nastavku radova došla je iz MPPI-ja, a kako neslužbeno doznajemo, sporazum s Konstruktorom posljedica je političke odluke da se ne smije dopustiti da radovi u koje je država već uložila velike novce stoje, a da istodobno radnici splitske tvrtke ostanu bez posla. Država nije mogla izravno pomoći Konstruktor inženjeringu, ali je, kaže naš izvor, kako najveći dio duga otpada na poreze, mogla utjecati na pokretanje pregovora s vjerovnicima, od kojih je velik broj povezan s državom. Primjerice, država za već obavljene radove Konstruktoru duguje 500 milijuna kuna. Na sličan način uskoro bi se Konstruktor mogao rasteretiti i dugova koje ima prema bankama jer je kao izvođač brojnih investicija predragocjen. Prema jednom scenariju, kako smo doznali, razmišlja se da banke uđu i u vlasničku strukturu Konstruktor inženjeringa. Vijest o ostanku Konstruktora na važnim prometnim pravcima sve do prije nekoliko dana činila se nemogućom, već su se i javno najavljivali novi izvođači. Spominjala se i mogućnost da država uđe u vlasničku strukturu, ali je, čini se, sada nađeno drugo rješenje. Uskoro će se znati hoće li u tom novom Konstruktoru biti mjesta za Žderića.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Drzava se cudno ponasa kad su u pitanju privatne firme: INGRA, DINA, Konstruktor, Dalekovod itd. Drzava pomazuci privatnoj firmi pomaze da privatne i ujedno strane banke ne ostanu bez losih kredita! Uz to Drzava cuva kapitalnu poziciju bedaka – vlasnika. Normalne drzave (npr. USA, UK) natjeraju privatne firme da iskazu sve gubitke, vjerovnici ili pristanu na stecaj ili otpisu dio duga, firme se rekapitaliziraju i zive dalje u nekom obimu (ovisi o stanju trzista i nagrizenosti firme). U Hr Vlada (i Linic koji se problematicno ponasa) ne provodi zakon (ne tjera privatne firme u stecaj) i svojim postupanjem: cuva banke-vjerovnike i vlasnicke udjele nesposobnih vlasnika. Pitanja je samo zasto?
Sto Drzava ili Ministri dobivaju za to? Jedno je sigurno, porezni obveznici ne dobivaju nista tj gube!
U svim zdravijim ekonomijama su banke bile u silnim problemima, u Hr gle cuda banke nisu u problemima i HNB ne trazi rekapitalizaciju banaka (dopustila je cak repatrijaciju profita!). Kako je moguce da u blesnoj ekonomiji polurazvijene drzave postoji jedini zdravi bankarski sektor na zapadnoj hemisferi?
jel to država reketarila konstruktor?….i onda ga stavi na listu poreznih dužnika……sramota…..nekako mi se čini pola milijarde kuna duga prema konstruktoru puno više nego što je konstruktor dužan državi za porez
Uključite se u raspravu