Informacija da su se ruski Gazprom i hrvatski Plinacro dogovorili o gotovo svim tehničkim detaljima plinovoda Južni tok kroz Hrvatsku dočekana je u našoj zemlji s popriličnom skepsom. Već je nekoliko puta posljednjih godina, naime, bilo rečeno da je Hrvatska zakasnila te definitivno ispala s trase glavnoga voda Južnog toka.

No, da se u pregovorima odmaknulo jako daleko neizravno su potvrdili i u Plinacru i u moskovskom sjedištu Gazproma. Trasa kroz Hrvatsku je najkraća, a Rusi su se, usto, suočili sa zastojem u realiziaciji tog projekta u Mađarskoj i Austriji. Prema svemu sudeći, na razini samog biznisa ostalo je nedefinirano samo to kakav omjer vlasništva će biti u tvrtki koja će sagraditi dionicu plinovoda od oko 270 kilometara kroz našu zemlju i upravljati njome. Dok bi Hrvati željeli participirati sa 50 posto u vlasništvu i investiciji u projekt, Rusi su navodno skloniji svojem većinskom udjelu. No, kao što to ponavljaju u Plinacru, a i u Gazpromu, riječ je o tehničkom pitanju koje će se riješiti vrlo brzo nakon političke odluke službene Moskve i službenoga Zagreba, te naravno Bruxellesa, koji preuzima sve veću odgovornost za funkcioniranje cijeloga hrvatskog tržišta, pa tako i onoga energetskog.