Suša u SAD-u i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi izmakle kontroli, nekoliko njemačkih banaka, kojima se jučer pridružio i austrijski Volksbank, obustavilo je burzovne špekulacije cijenama prehrambenih proizvoda. Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cijena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine, javlja Deutsche Welle. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. Primjer je građanski rat u Obali Bjelokosti, koji je izazvao nestašicu kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade, što su špekulanti odlično kapitalizirali.

No od velike krize hrane 2008. špekulanti su pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano djeluju legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj je potom prodati. Špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane potiču pojavu gladi diljem svijeta jer si siromašni više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja. Zbog te moralne dimenzije njemačka Commerzbank obustavila je špekulacije cijenama živežnih namirnica, što je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njezin primer. Ipak, pohvala Commerzbanci čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje: “U interesu je banke da ne preplaši svoje klijente koji i ubuduće žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističe u javnosti. Ali u našem je interesu da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jednog poslovnog područja iz preventivnih razloga.”

U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württenberg više ne nude financijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica iako je to vrlo unosan posao. Potražnja diljem svijeta raste zbog rasta stanovništva, što znači rast cijena i na kraju rast profita. Osim toga za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne su obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane. Aktualna suša u SAD-u i Indiji samo je još više podigla cijene. Soja je od lipnja poskupjela za 30, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene; zarada na jednoj strani znači glad na drugoj.

“U najsiromašnijim zemljama ljudi moraju izdvojiti 80% prihoda za hranu. Zato i najmanji rast cijena vodi k tome da ljudi si ne mogu priuštiti hranu”, kaže Ricker. Od 2008., kada je počela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država diljem svijeta zbog povećanja cijene hrane. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativni utjecaj postoji. Prema mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka nevladine organizacije Foodwatch, “oko 15 posto rasta cijena hrane rezultat je špekulacija”.

Kad podbaci žetva…

Sijeno postalo ključna izvozna roba
Posljednji udarac američkoj stočarskoj industriji došao je iz sasvim neočekivana smjera. Naime, rast cijene sijena u sušom pogođenim područjima premašio je rast cijena kukuruza i soje. Tako je cijena sijena na prošlotjednoj dražbi u Iowi dosegla 300 dolara za 90 tona, što je gotovo 150 posto više nego u istom razdoblju lani. Stanje počinje zabrinjavati i trgovce jer američki farmeri kupuju sijeno kao da se bliži kraj svijeta pa je upitno koliko će se dugo moći održati sustav opskrbe.