Zbog nemogućnosti dogovora o podjeli imovine Borovo i somborska tvornica obuće Boreli vode višegodišnje sudske sporove. Sude se na nekoliko sudova u Srbiji, ovisno o tome u kojemu se gradu nalaze trgovine za koje u Borovu tvrde da su njegove, a u posjedu su Borelija.

Borovo je pronašlo način da jednu po jednu trgovinu uzima Boreliju tako što to radi preko poduzeća KIO iz Sremskih Karlovaca koje je odredilo za pravnog sljedbenika. Tako je u posljednjem slučaju Trgovački sud u Somboru donio presudu kojom je trgovinu u Somboru dodijelio tvrtki KIO kao novom vlasniku. Preuzimanje je trebalo biti obavljeno 18. kolovoza uz asistenciju policije, što je česta praksa u raspetljavanju imovinskoga klupka između Borova i Borelija. U posljednjem trenutku preuzimanje je odgođeno. Prema kazivanju Stipana Ezgete, predsjednika sindikata, Boreli je u procesu restrukturiranja, a prema postojećem zakonu tvrtkama s takvim statusom se ne može oduzimati imovina. “Borovo i dalje nastoji da sudskim putem ponovno dođe u posjed imovine koju je u Republici Srbiji jednostrano prisvojila tvrtka Boreli. Slažemo se sa stavom da se zabrani stavljanje u promet nepokretne imovine tvrtke Boreli do okončanja sudskih procesa, kako se između ostalog ne bi stvarale neugodnosti mogućim kupcima, kojima bi ugovori o kupoprodaji bili proglašavani ništavnima ili moguće izazivali nove sudske procese”, poručuje Hrvoje Merki, predsjednik Uprave Borova.

Zbog različite sudske prakse koja se manifestira tako što se jednom odluke donose u korist Borova, a drugi put u korist Borelija Gospodarski apelacijski sud zatražio je ujednačavanje sudske prakse kako bi sve sporne trgovine imale isti sudski tretman. Borovo je dalo oglas kojim nudi na prodaju 86 trgovina u Srbiji, s početnom cijenom od 10,9 milijuna eura, a vrijednost somborske tvornice, što ju je Borovo osnovalo u vrijeme postojanja zajedničke države, procijenjena je na 3,5 milijuna eura. U Boreliju smatraju da su i njegovi radnici sudjelovali u stvaranju vrijednosti u zajedničkom poslovanju pa iz toga izvlače pravo na diobu imovine.

Borovo je dosad na temelju sudskih presuda uspjelo prodati desetak trgovina, ali je novim vlasnicima otežano useljenje. Borovo je u oglasu naznačilo da kupcima ne jamči useljenje. Zbog toga se sudske presude teško izvršavaju. U više slučajeva radnici su tijelima sprečavali preuzimanje trgovina suprostavljajući se policiji u izvršavaju sudske presude. Bilo je prijetnji samospaljivanja jer radnici gubitkom trgovine u kojoj rade ostaju bez posla pa se grčevito bore da spriječe useljenje novog vlasnika. U srpskim državnim institucijama se tvrdi da imovina srpskih tvrtki u Hrvatskoj iznosi 1,8 milijardi, a hrvatskih u Srbiji 800 milijuna eura. Za razliku od Borova i Borelija koji nisu pronašli zajednički jezik kako raspetljati imovinske odnose to je ipak pošlo za rukom drugim poduzećima. Tako je Varteks pronašao način kako da nadoknadi imovinu koju je imao u Srbiji, a isto je postigao i karlovački Kordun.

Sudovanje

Ina potražuje 180 milijuna eura
Imovinski spor obućara iz Borova i Sombora nije jedini koji se vodi pred srpskim sudovima. Najvredniji je zahtjev Ine za povrat benzinskih crpki i izgubljenu dobit, čija je ukupna vrijednost procijenjena na 180 milijuna eura. Inine crpke preuzeo je Beopetrol, koji je Agencija za privatizaciju prodala ruskom Lukoilu, koji je dobio jamstva da neće snositi posljedice ako sudski spor završi na štetu Agencije za privatizaciju.