Crna Gora se odnedavno nalazi na početku puta kojeg je Hrvatska završila krajem prošle godine – Europska komisija je i službeno s trećom zemljom nastalom iz bivše Jugoslavije otvorila pregovore o pristupanju Europske unije, no pred Podgoricom je još puno posla do konačnog prijema.

Glavni crnogorski pregovarač s EU Aleksandar Andrija Pejović ne usuđuje se prognozirati kada će Crna Gora postati punopravna članica. – Mnogo je promjena u pregovaračkom procesu, a jako puno ovisi i o tome koliko će sama EU za nekoliko godina biti raspoložena za novo proširenje. Bilo bi nam naravno lakše da su Makedonija i Srbija započeli pregovore jer bismo mogli dijeliti iskustva, kaže ovaj 38-godišnji diplomat iz Herceg Novog, koji je na čelo pregovaračkog tima došao s položaja šefa crnogorske Misije pri EU u Bruxellesu.

Tabele i dokazi
Crna Gora je pregovore službeno otvorila 29. lipnja, ali su još u prosincu prošle godine naši južni susjedi “probno” otvorili dva poglavlja – 23. i 24. – koja se odnose na vladavinu prava što im je omogućilo uvid u pregovaračke strukture. Kako kaže Pejović, Crna Gora se umnogome oslanja na hrvatska iskustva, jer se proces pregovora toliko promijenio da je nemoguće koristiti se iskustvima zemalja koje su ranije pristupale EU. Čak i u odnosu na Hrvatsku, ono što čeka Crnu Goru nešto je sasvim novo. – Danas je mnogo veći fokus na praktičnoj primjeni, ne samo na zakonodavstvu i prilagodbi pravnim stečevinama EU. Svako poglavlje mora imati kredibilne rezultate, primjerice kod borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije doslovno treba imati tabelarni prikaz u kojem će se moći pokazati jedan završeni slučaj korupcije, od policijskog postupanja do sudskog procesa. Nije stvar samo u atraktivnim procesima protiv krupnih riba, nego treba pokazati da cijeli sustav funkcionira, kaže Pejović.

Nema otpora članstvu
On navodi da su se stvari u tom segmentu umnogome popravile, uveden je red u izbor sudaca, tužiteljstvo je dobilo veće ovlasti, a uveden je i institut zapljene imovine stečene nezakonitim radnjama. Naravno, prvo će se krenuti s “lakšim” poglavljima, Pejović najavljuje da će prvo otvoriti ona o znanosti, obrazovanju i kulturi. Podrška ulasku u EU pa i NATO u Crnoj Gori je vrlo visoka. Prema posljednjim istraživanjima iznosi oko 70 posto. Prema Pejovićevim riječima, u zemlji se shvaća da će NATO pružiti stabilnost neophodnu za razvoj gospodarstva, a EU nudi promjenu društva u svim segmentima u kojima su reforme usporene. Među političkim strankama vlada konsenzus, a osim nekoliko nevladinih organizacija, značajnijeg otpora Europskoj uniji nema, bar ne još.

– Iskreno, mislim da je postojanje euroskepticizma dobro jer potiče dijalog i omogućava razjašnjavanje nekih pitanja. Nastojimo što bolje informirati ljude, ali im i pokazati da je pristupanje dvosmjerni proces, da ne trebamo samo čekati što ćemo dobiti od EU, nego i nešto pridonijeti toj zajednici, kaže Pejović. U pregovorima Crna Gora računa i na pomoć Hrvatske, a ta suradnja je već iznimno bogata. Naime, Zagreb i Podgorica su već razmijenili veliki broj prevedenih dokumenata, a hrvatski stručnjaci za različita područja spremno prenose svoja iskustva.

Šansa u energetici
– Hrvatska ne samo da nam je najkorisnija kao model jer je upravo završila pregovore, nego i dijelimo isto nasljeđe pravnog sustava iz bivše Jugoslavije. Mnogo je lakše povlačiti paralele s državom koja je na isti način mijenjala zakone kako bi se prilagodila pravnoj stečevini EU, kaže Pejović, koji posebno ističe više puta isticanu spremnost Hrvatske da prema susjedima koji tek ulaze u integracijske procese ne koriste metode koje su tijekom hrvatskih pregovora koristili, recimo, u Sloveniji. – Hrvatska i Crna Gora imaju otvorenih pitanja, poput granice. No, imamo protokol o režimu na Prevlaci koji sasvim dobro funkcionira, što daje nade da su to dobre osnove za neko buduće rješenje na granici, uključujući i morsku granicu, kaže Pejović. Ulazak u EU za Crnu Goru bi trebao značiti i potvrdu njihovog usmjerenja k skoro potpuno liberaliziranom gospodarstvu. Crna Gora je odavno, još u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, sasvim otvorila svoje tržište nekretnina, te omogućila vrlo lako investiranje, najviše u turizmu.

– Čini mi se da je to dobra priprema za zajedničko tržište i pritisak kojem ćemo biti izloženi. Naša velika šansa je sektor energetike, recimo izvor struje u Italiju podmorskim kabelom. Dosad je poljoprivreda imala podcijenjenu ulogu, a mnogo nade polažemo u turizam koji privlači ulaganja, poboljšava infrastrukturu. Smatram da trebamo proizvoditi ono u čemu smo dobri, a uvoziti što nam treba, to je i bit zajedničkog tržišta, smatra Pejović.

Što s eurom?

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

Crnogorsko pristupanje EU imat će i jednu specifičnost – ta zemlja već koristi euro kao valutu. No, to ne znači da će odmah postati dio eurozone. Da bi uvela euro – uz Kosovo jedini izvan EU – Crna Gora je iskoristila Deklaraciju o unilateralnom korištenju eura, i to neposredno prije nego je EU tu deklaraciju stavio izvan snage. Zato ne moraju poštivati maastriške kriterije, ali su im, kaže Pejović, blizu. “Prije krize već smo imali visok stupanj pridržavanja, ali i danas smo na području javnog duga i inflacije ‘unutra’. Javni dug je danas 49 posto BDP-a Crne Gore, a u jednom trenutku je bio samo 25 posto. Na taj način možemo promovirati naše glavno usmjerenje, privlačenje investicija, posebno u turizmu, kaže Pejović. Postoji mogućnost da ulaskom u EU Crna Gora mora napustiti euro, ali bi to bilo skupo i nepraktično.