Većina ljudi je poslušna. Čak i kada ne postoji sustav nagrade i kazne, ljudi će uglavnom činiti ono što im kažete. Jasno, na radnom mjestu uvijek postoji neka vrsta sankcije (i nada da postoji nagrada), ali ljudi su uglavnom poslušni i neposluh nije jedan od važnijih menadžerskih problema.Nedostatak inicijative i angažiranosti, piše portal Moj posao, s druge strane, je problem vodstva. Svatko može odraditi zadatak koji mu je dodijeljen, ali to nije ono što želite od svojih zaposlenika.Ono što svakom kvalitetnom poslovanju treba je – moralna hrabrost. Ona podrazumijeva energičnost te posvećenost zaposlenika tvrtki i njenom uspjehu. Pa čak i do mjere da vam se otvoreno suprotstavi ukoliko iskreno vjeruje da vaše poslovne poslovne odluke ne idu u dobrom smjeru.

Akcija i reakcija
Nadređeni pojedinci boje se ovakvih reakcija i nastoje ih potisnuti već u startu jer u njima vide prijetnju i ambiciju zaposlenika da preuzme (njihovu) rukovodeću poziciju. Stručnjaci kažu, to su slatke muke. Bolje je imati tako angažiranog zaposlenika nego pasivnog pojedinca koji smatra da određeni problem ‘nisu njegova stvar’. Poticanje moralne hrabrosti potiče kreativnost i donosi bolja poslovna rješenja. Ideje zaposlenika mogu biti izvrsne i zato jer oni tvrtku promatraju iz druge perspektive. Njihova rješenja rezultat su izravnih povratnih informacija s terena ili od klijenata što znači da su najvjerojatnije praktična i brzo primjenjiva u praksi. Čak i ako to nije uvijek slučaj, pretpostavka da kao lider imate ekskluzivno pravo na kreiranje dobrih poslovnih rješenja, mogla bi vrlo brzo prepoloviti poslovne rezultate.Zamislite sljedeću situaciju: naišli ste na izrazito kompleksan problem koji ne možete samostalno riješiti. Koga ćete zamoliti za pomoć? Ima li među vašim zaposlenicima ljudi koje će ozbiljno zabrinuti (ili uzrujati) pad poslovnih rezultata? Zaposlenik koji samo izvršava dodijeljene zadatke ne može dijeliti vašu zabrinutost. On ne poistovjećuje uspjeh tvrtke s vlastitim uspjehom – njegov jedini strah je da bi mogao ostati bez posla, ali to nije dovoljno da potakne kreativno promišljanje o rješenju problema.A kada zaposlenik odradi zadatak, zahvalite mu. Istraživanje objavljeno u američkoj reviji Journal of Personality and Social Psychology pokazalo je da ljudi bitno drukčije reagiraju ovisno o tome jesu li za neku svoju uslugu ili napor primili znak zahvalnosti.

Svi žele pomoći
U istraživanju je 69 ispitanika dobilo zadatak da odgovori na dopis studenta Erica, koji je tražio savjet u vezi sa sastavljanjem životopisa i molbe za posao. Ericov je lik bio izmišljen te su iza njega stajali sami istraživači, no ispitanici to nisu znali. Nakon što su poslali traženi odgovor, sudionici su od Erica primili još jedno pismo, u kojemu je tražio dodatnu pomoć. Pritom je 50% ispitanika dobilo pismo u kojemu se Eric zahvaljuje na usluzi, dok je ostatak primio dopis neutralnog tona i bez zahvalnosti. Stručnjaci su željeli vidjeti kakvog će učinka na sudionike imati uglađeno zahvalni, odnosno hladno neutralni odgovor. Vjerojatno ih nije iznenadio rezultat: od onih kojima se Eric propustio zahvaliti, samo je 32% pristalo pružiti mu pomoć još jednom, dok je čak 66% bilo voljno poslati mu dodatne savjete. Zahvalnost je udvostručila postotak onih koji su imali motivaciju nastaviti pomagati neznancu. Stoga svaki rukovoditelj treba razmisliti zaboravlja li na taj jednostavan adut u nastojanju da zaposlenike navede na marljiviji rad.