Iskorištenost novca iz pretpristupnog fonda IPARD u samo šest mjeseci udvostručena je u odnosu na učinak koji je ostvaren u prethodnom dvogodišnjem razdoblju, pohvalio se nedavno novinarima ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina otkrivši da je isplata po odobrenim projektima uvećana s dva na četiri posto. Istom prigodom Jakovina je naglasio da je u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na provedbi IPARD natječaja i isplati potpora dnevno angažirano sedamdesetak zaposlenika te da su, ne krenu li agilnije u realizaciju ovoga izdašnog financijskog projekta i brže povlačenje raspoloživih nepovratnih sredstava, izgledne sankcije, a možda i otkazi ugovora o radu. “Kako sam smijenio ravnateljicu Anicu Lucević, tako ću i ostale ne budu li efikasni u realizaciji radnih obveza”, poručio je tada Jakovina zaposlenicima u Agenciji.

Klimav optimizam
Hrvatskoj je IPARD odobren za razdoblje od 2007. do 2011. na iznos od 179 milijuna eura, no kako smo i taj program dočekali nepripremljeni, naknadno je odobren bonus rok, sredstva će biti moguće povlačiti sve do kraja 2013., što Europska komisija nije dopustila ni jednoj od 12 novih članica. Prvi natječaji za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava (Mjera 101) te ulaganja u preradu i trženje (Mjera 103) objavljeni su još u ožujku 2010. Do proljeća 2012. bilo je sedam poziva za dodjelu sredstava na koje je stigao 261 zahtjev za 1,19 milijardi kuna ukupnih ulaganja. Međutim, odobreno je samo 136 projekata vrijednih 723 milijuna kuna uz pravo na isplatu potpora u visini od 369 milijuna. Za Mjeru 301 (investiranje u komunalnu infrastrukturu) kroz tri natječaja zaprimljeno je 210 zahtjeva s ukupnim ulaganjima od 799 milijuna kuna. Prihvatljivima je za sada odobreno tek osam projekata s pravom na 26 milijuna kuna nepovratnih potpora. Za Mjeru 302 (seoski turizam, tradicijski obrti, prodaja na gospodarstvu, obnovljivi izvori energije) u tri natječaja došao je 91 zahtjev za 99 milijuna kuna vrijedna ulaganja. Pozitivno je ocijenjeno 38 projekata vrijednih 19 milijuna kuna. Činjenica da je gotovo dvije i pol godine nakon objave prvog oglasa po odobrenim projektima isplaćeno tek oko 54 milijuna kuna od raspoloživih 1,3 milijarde kuna doista nije razlog za optimizam. Stanje u nacionalnom agraru daleko je od zadovoljavajućeg, ponuđena sredstva morala bi se izvući u maksimalnom iznosu.

Slaba pouka SAPARD-a
Pouka koju je ostavio nedovoljno iskorišteni SAPARD, od 25 milijuna eura u čak četiri natječaja (po čemu je Hrvatska također bila iznimka u odnosu na 12 novih pristupnica EU, svakoj je odobren samo jedan krug natječaja) iskorišteno je tek 43 posto od ponuđenih sredstava, ostatak je vraćen u Bruxelles. Mnoga poljoprivredna gospodarstva kojima bi za jačanje konkurentnosti i te kako dobrodošle potpore iz IPARD-a ne mogu se natjecati, nelikvidnost im ne ostavlja prostor za ulaganja. Iako vrijeme curi, još nije kasno za lobiranje Vlade kod bankara da poljoprivrednicima odobre povoljnije investicijske kredite. U protivnom bi se moglo ponoviti da novac iz IPARD-a u većem iznosu bude vraćen u zajedničku europsku blagajnu umjesto da potakne nove investicije u domaćem agraru.

Prepoznali priliku

Rekorderi Zdenka, Karlo Tomislav i Gala
Prema popisu koji objavljuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, desetak tvrtki i obrta iz IPARD-a ostvarilo je znatnu potporu za nova ulaganja. Mliječna industrija Zdenka tako je svojim projektom izborila 10,9 milijuna kuna, obrt “Karlo Tomislav” iz Semeljaca 9,a7, a bjelovarskoj Gali za farmu nesilica odobreno je 7,3 milijuna. Visoko kotiraju i mliječna farma Hamer sa sedam milijuna te brodska tvrtka Hlad za preradu voća i povrća sa 6,3 milijuna, dok će rovinjski Pescamar za preradu ribe dobiti 5,4 milijuna kuna.