Na temelju odredbi Zakona o radu NN br. 149/09. i 61/11., a koji je u primjeni od 01.01.2010, značajno su izmijenjene odredbe o pravu radnika na plaćeni godišnji odmor. Trajanje godišnjeg odmora Zakonom o radu propisano na najmanje četiri (4) tjedna. Bez obzira što je pravo radnika propisano Zakonom o radu, pravo na regres ne utvrđuje se tim istim propisom, već kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i/ili samom odlukom poslodavca.

Ako pravo radnika na regres nije utvrđeno nekim od spomenutih akata, a poslodavac nema namjeru isplatiti regres, radnik to pravo nažalost ne može ostvariti bez obzira na radnikov zahtjev za spomenutom isplatom. U gospodarstvu RH je sklopljeno oko četrdeset Kolektivnih ugovora i isti se odnose uglavnom na same potpisnike. Mnogi od aktualnih kolektivnih Ugovora upravo su ovih dana tema razgovora socijalnih partnera gdje država pokušava ukidanjem pojedinih prava (poput regresa) obuzdati troškove državnog aparata. Neki od kolektivnih ugovora su odlukom nadležnog Ministarstva prošireni na poslodavce i radnike cijele grane, bez obzira što isti nisu direktni potpisnici sporazuma. Kod proširenih kolektivnih ugovora svi poslodavci u toj grani djelatnosti obvezni su primjenjivati potpisani kolektivni ugovor.

Izvor radnikovih prava ne proizlazi iz poreznih propisa, već se njima određuje može li se i do kojeg iznosa isplatiti regres bez obveze obračunavanja i plaćanja poreza. Prema čl.13.st.2. Pravilnika o porezu na dohodak poslodavac može isplatiti (neoporezivo) prigodnu nagradu u toku godine u visini do 2.500,00 kn bez obračuna poreza, ali samo radniku koji ima sa poslodavcem zasnovan radni odnos. Ta prigoda može biti bilo koja prigoda u toku godine kao na primjer: korištenje godišnjeg odmora, Božićni ili Uskrsni blagdani i sl.

Podsjećamo poslodavce da kao isplatitelji neoporezivih materijalnih prava vode računa o čl.14.st.1.Pravilnika, prema kojem se sve neoporezive isplate priznaju na temelju vjerodostojnih isprava (to može biti račun, obračun, odluka i sl.). Navedena odredba nalaže poslodavcu da i formalno donese odluku o isplati prigodnih nagrada. Prigodnu nagradu (regres) poslodavac može isplatiti do visine 2.500,00 kn neoporezivo u novcu ili u naravi. Ako je isplata izvršena u naravi, neto svota dara u naravi sadrži i porez na dodanu vrijednost. Ovim putem podsjećamo poslodavce da neoporezivoj isplati regresa u naravi mogu pridodati i mogućnost davanja dara u naravi u vrijednosti od 400,00 kn godišnje sa uključenim PDV-om.

Za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca, porezni propisi ne postavljaju nikakva ograničenja što znači da svaki poslodavac svome radniku može isplatiti regres kao i sva druga materijalna prava neoporezivo primjenom svih propisanih uvjeta. Radnicima koji rade samo dio godine kod poslodavca također se mogu isplatiti prigodne nagrade jer porezni propisi ne ograničavaju isplatu u tom smislu. Naravno, pri tome se regres može isplatiti samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora.

Poslodavac, prigodnu nagradu koju ima pravo isplatiti bez poreza (2.500,00 kn godišnje) može rasporediti dijelom na godišnji odmor, dijelom za Božić, Uskrs sl. Ako poslodavac želi isplatiti radniku više od propisanog neoporezivog iznosa to se smatra plaćom od nesamostalnog rada i tada je potrebno obračunati sve propisane doprinose i poreze.

Piše: Filip Jelić, analitičar, Fidestum d.o.o.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno