U Krapinskim Toplicama se od prošlog četvrtka do ovog ponedjeljka održava prvi Badl fest, kulturno-turistička manifestacija povodom 150. godišnjice gradnje prvoga uređenog kupališta. U nekoliko dana šarolika zabavna, gastonomska i kulturna događanja trebala su podsjetiti na Jakoba Badla koji je daleke 1862. dao izgraditi prvo kupalište u Krapinskim Toplicama i tako udario temelje današnjem zdravstvenom turizmu.

I dok se razvoj Toplica kao lječilišta danas temelji na tri bolnice – Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju iz 1956., Specijalnoj bolnice za kardiologiju i kardiovaskularnu kirurgiju Magdalena iz 1996. te Specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju Akromion iz 2008. – kupališni dio potpuno je zakazao posljednjih 20 godina.Lokalni kontroverzni poduzetnik Dragutin Plahutar, vlasnik tvrtke Aqua Vivae, već deset godina gradi vodeni centar, odnosno bazene u središtu mjesta. Plahutar je zbog gradnje novih zatvorio većinu starih bazena. Bio je i vlasnik hotela, ali ga je prošlog ljeta prodao tvrtki Krass hotel u vlasništvu zagrebačkog ACM-a i ruskog poduzetnika Sergeja Surova. Mještani Toplica nadali su se, kaže Ernest Svažić, direktor Turističke zajednice općine Krapinske Toplice i predsjednik Općinskog vijeća, da se dolaskom ruskih ulagača stvari konačno miču s mrtve točke jer bi i novim vlasnicima trebalo biti u interesu da se vodeni park otvori za hotelske goste. Prema posljednjim saznanjima, kaže, očekuje se otvaranje bazena do kraja ove godine.Svažić, koji je i osmislio Badl fest, tvrdi da su u Badlovo vrijeme Krapinske Toplice bile etablirani srednjoeuropski “kurort” koji je uz vrhunsku zdravstvenu skrb i ugostiteljsku ponudu imao i intenzivan društveni i zabavni život, a gostima lječilišta bio je u čitaonici na raspolaganju tisak na četiri svjetska jezika.Vladimir Huzak, načelnik općine, kaže da su zbog Plahutara mjesto i okolica neizmjerno mnogo izgubili, dok je nekad vikendom bilo nekoliko tisuća kupača. Danas je zatvorena i većina ugostiteljskih lokala na prilazima mjestu u koje se dolazilo sa svih strana, iz Krapine, Pregrade, Slovenije i Zagreba. Gubimo, dodaje, na boravišnoj pristojbi, hotel nije popunjen, nema potrošnje i ostajemo bez najmanje 50% prihoda i razvijamo se zahvaljujući bolnicama i zdravstvu.

Klinika i turizam

Trećina prihoda od privatnih korisnika bolnice
Duško Cerovec, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciaju, zalaže se za razvoj medicinskog turizma i za još veću suradnju triju bolnica koje ukupno zapošljavaju više od tisuću ljudi. Bolnica kojoj je ravnatelj ima 780 zaposlenih, 600 kreveta i ostvaruje već tridesetak posto prihoda od privatnih korisnika. Pacijenata bit će i više ulaskom Hrvatske u EU zbog povoljnjijih cijena. Žele biti klinika i baviti se ozbiljnom medicinom.