Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Sambunjak: Unca zlata 5000, 8000 ili 50.000 $

Autor: Tomislav Birtić
22. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

To, na moje pitanje koji broj se dobije podijelimo li sav novac svijeta sa svim uncama zlata, reče Sven Sambunjak citirajući analitičare

Stjecajem nedavna Večernjakova citiranja serdarusic.com o “konačnom prijelazu smrti” (ultimate death cross) prije sam čitao na blogu nego na Business Insideru i ostalim veleportalima. Dakle, iako se šalim da se slažem s kolegom Buffettom, koji je graf okrenuo naopačke, izgledao je jednako, i otad ignorira gatanje iz tehničke kave, neka bude nekoliko riječi. Prvi trend se zove MA50, tj. pomični prosjek od 50 mjeseci. Drugi je MA200, tj. pomični prosjek 200 mjeseci. Kada se na grafu te dvije linije križaju, to je, barem je tako bilo u prošlosti koja se ne mora ponoviti, pokazatelj promjene trenda ili u prodajni ili u kupovni. U ovom slučaju, signal je to da će dionice pojeftiniti. Nekoliko prijatelja me je pitalo što mislim o tome. Rekoh – savjet ne tražim, niti bih ga dao – da mi je P/E indeksa, kombiniran s amaterskim prognozama poslovanja, dovoljan za paranoju i bez ultimativnog križa smrti. Jadno je tržište ako se tako očajnički nada da će i Ben i svi ostali printati i printati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Odbijam šverc
No… Čovjek više nema riječi, a ni volje izgovarati ih ili pisati o Vladi, no početak mog raspitivanja o zlatu ispisao je: Da bih rekao što mislim o svim, ali baš svim hrvatskim vladama, trebao bi mi imunitet. Kažem li što o njima mislim, dobra je šansa da bi me tužili, tužile.Ma, da je u ovoj zemlji jedan jedini čovjek koji vjeruje da se problem eura može riješiti samo sumanutim tiskanjem novca, i da zbog toga dio svoje gotovine ili čak za sav keš želi kupiti zlato, za tog jednog jedinog trebalo je napisati zakon koji mu ne bi nametao 60 posto poreza na život u besramno nigeriziranoj zemlji. Odbijam prešvercati zlatni sitniš preko granice. Jednostavno odbijam. Kako, slobodno recite da sam blesav, prodam poneki primjerak knjiga kolegama i prijateljima, i “protjeram” gotovinu kroz žiroračun umjesto da je zamračim, tako iz principa odbijam otići u Sloveniju, kupiti polugicu investicijskog zlata, i bez plaćanja nameta u džepu je prenijeti preko granice u Hrvatsku. No, da je to s nametima na investicijsko zlato tragedija, i sramota za zemlju, da me država tjera da kupim sef u Sloveniji i to malo sirotinje skladištim kod susjeda, tragedija je i sramota.“Kad zbrojiš sav novac na svijetu, izražen u dolarima, i podijeliš ga sa svim zlatom na svijetu, izraženom u uncama, koji broj dobiješ?”, pitao sam Svena Sambunjaka, vlasnika portala srebrozlato.com. “Problem s tvojim pitanjem je u tome što definicija dolara praktički ne postoji te da je dolar u posljednje vrijeme, zadnjih gotovo pola stoljeća, postao bilo što što američka vlada, osobito Fed, poželi. Zbog toga razni analitičari uzimaju različite brojke koje označavaju količinu ‘dolara’ na svijetu, računajući tu i druge valute. A koliko je dolar zapravo nedefiniran, pokazuje i činjenica da kada analitičari uzimaju samo ‘dolar’ u njegovim različitim definicijama, a ne i druge valute koje su raštrkane svijetom, pa kada tu brojku stave u odnos prema raspoloživim uncama zlata, dobivaju tako različite brojke kao što su i 5000, i 8000, i 15.000, i 50.000 dolara za uncu. Ako tu još dodaš i druge valute, ti iznosi nužno su mnogo veći. No, u svakom slučaju, riječ je o višestrukim vrijednostima postojeće cijene. Uzgred rečeno, 1980. godine, prilikom prethodnog cjenovnog vrhunca zlata od 850 dolara za uncu, pokrivenost tadašnjih dolara u optjecaju zlatnim rezervama Sjedinjenih Država bila je više nego potpuna, to jest da su Ameri tada ponovno uveli zlatni standard po toj cijeni za uncu, mogli su za sve dolare u optjecaju isplatiti zlato iz svojih rezervi, i još bi im ostalo zlata, negdje otprilike za jednu šestinu onoga što bi imali prije potpune isplate. Na žalost, ili na sreću, oni to nisu učinili, a u međuvremenu su natiskali toliko dolara različitih definicija da to nije viđeno za svijeta i svih vjekova”.

Stjecajem nedavna Večernjakova citiranja serdarusic.com o “konačnom prijelazu smrti” (ultimate death cross) prije sam čitao na blogu nego na Business Insideru i ostalim veleportalima. Dakle, iako se šalim da se slažem s kolegom Buffettom, koji je graf okrenuo naopačke, izgledao je jednako, i otad ignorira gatanje iz tehničke kave, neka bude nekoliko riječi. Prvi trend se zove MA50, tj. pomični prosjek od 50 mjeseci. Drugi je MA200, tj. pomični prosjek 200 mjeseci. Kada se na grafu te dvije linije križaju, to je, barem je tako bilo u prošlosti koja se ne mora ponoviti, pokazatelj promjene trenda ili u prodajni ili u kupovni. U ovom slučaju, signal je to da će dionice pojeftiniti. Nekoliko prijatelja me je pitalo što mislim o tome. Rekoh – savjet ne tražim, niti bih ga dao – da mi je P/E indeksa, kombiniran s amaterskim prognozama poslovanja, dovoljan za paranoju i bez ultimativnog križa smrti. Jadno je tržište ako se tako očajnički nada da će i Ben i svi ostali printati i printati.

Odbijam šverc
No… Čovjek više nema riječi, a ni volje izgovarati ih ili pisati o Vladi, no početak mog raspitivanja o zlatu ispisao je: Da bih rekao što mislim o svim, ali baš svim hrvatskim vladama, trebao bi mi imunitet. Kažem li što o njima mislim, dobra je šansa da bi me tužili, tužile.Ma, da je u ovoj zemlji jedan jedini čovjek koji vjeruje da se problem eura može riješiti samo sumanutim tiskanjem novca, i da zbog toga dio svoje gotovine ili čak za sav keš želi kupiti zlato, za tog jednog jedinog trebalo je napisati zakon koji mu ne bi nametao 60 posto poreza na život u besramno nigeriziranoj zemlji. Odbijam prešvercati zlatni sitniš preko granice. Jednostavno odbijam. Kako, slobodno recite da sam blesav, prodam poneki primjerak knjiga kolegama i prijateljima, i “protjeram” gotovinu kroz žiroračun umjesto da je zamračim, tako iz principa odbijam otići u Sloveniju, kupiti polugicu investicijskog zlata, i bez plaćanja nameta u džepu je prenijeti preko granice u Hrvatsku. No, da je to s nametima na investicijsko zlato tragedija, i sramota za zemlju, da me država tjera da kupim sef u Sloveniji i to malo sirotinje skladištim kod susjeda, tragedija je i sramota.“Kad zbrojiš sav novac na svijetu, izražen u dolarima, i podijeliš ga sa svim zlatom na svijetu, izraženom u uncama, koji broj dobiješ?”, pitao sam Svena Sambunjaka, vlasnika portala srebrozlato.com. “Problem s tvojim pitanjem je u tome što definicija dolara praktički ne postoji te da je dolar u posljednje vrijeme, zadnjih gotovo pola stoljeća, postao bilo što što američka vlada, osobito Fed, poželi. Zbog toga razni analitičari uzimaju različite brojke koje označavaju količinu ‘dolara’ na svijetu, računajući tu i druge valute. A koliko je dolar zapravo nedefiniran, pokazuje i činjenica da kada analitičari uzimaju samo ‘dolar’ u njegovim različitim definicijama, a ne i druge valute koje su raštrkane svijetom, pa kada tu brojku stave u odnos prema raspoloživim uncama zlata, dobivaju tako različite brojke kao što su i 5000, i 8000, i 15.000, i 50.000 dolara za uncu. Ako tu još dodaš i druge valute, ti iznosi nužno su mnogo veći. No, u svakom slučaju, riječ je o višestrukim vrijednostima postojeće cijene. Uzgred rečeno, 1980. godine, prilikom prethodnog cjenovnog vrhunca zlata od 850 dolara za uncu, pokrivenost tadašnjih dolara u optjecaju zlatnim rezervama Sjedinjenih Država bila je više nego potpuna, to jest da su Ameri tada ponovno uveli zlatni standard po toj cijeni za uncu, mogli su za sve dolare u optjecaju isplatiti zlato iz svojih rezervi, i još bi im ostalo zlata, negdje otprilike za jednu šestinu onoga što bi imali prije potpune isplate. Na žalost, ili na sreću, oni to nisu učinili, a u međuvremenu su natiskali toliko dolara različitih definicija da to nije viđeno za svijeta i svih vjekova”.

Novo u SKDD-u
Išao sam u SKDD po knjige dioničara Vira i Vupika. Novost je da se više ne mora platiti internet-bankingom ili donijeti kopiju uplatnice nego se može platiti na šalteru. Nisam stigao analizirati knjige dioničara, ali o tome u idućem broju.

* Ovaj tekst nije nagovor na kupnju ili prodaju ni na bavljenje dionicama. Autor posjeduje HDEL-R-A, IPKK-R-A, TUHO-R-A, KODT-P-A, HBAS-R-A, LURA-R-A, VPIK-R-A, VIRO-R-A, STTB (Makedonija), PLNM (Srbija) i HLF (NYSE).

Autor: Tomislav Birtić
22. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (4)
Pogledajte sve


Dobro, kad idemo na ručak???????

Ak si stvarno proćitao do kraja zaslužio si…vraćam se sa GO 17. 08…

Dobro, kad idemo na ručak???????

http://www.poslovni.hr/vijesti/evo-sto-ste-najvise-citali-proteklog-tjedna-210933.aspx
Birtić nam uvijek servira kako negova žvrljotina najčitanija, ali kad dođu službeni rezultati bez ibženjeringa evo što ispada….
Nije da to nismo znali, ali najgore je kaj je on uvjeren da je faca i da ga se čita…
ko pročita gornji jnejgov text , a da ne zaspe ili ne po..izdi plaćam mu ručak….
ja nisam stigao dalje od prvog pasusa….

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close