Analizirajući popis 25 najvećih energetskih kompanija američkog časopisa Forbes, brzo postaje jasno kako se gotovo ni jedan veći posao na svijetu povezan s naftom ili plinom ne može sklopiti bez podrške ruskog predsjednika Vladimira Putina. Izravan Putinov utjecaj u tom sektoru počinje s Gazpromom, koji je drugi na popisu, te Rosnjeftom, koji je 15., koje su ruske državne tvrtke. Tu je i 18. Lukoil, kojim upravlja bivši sovjetski doministar energetike Vagit Alekperov, koji se o svim važnijim pitanjima savjetuje s neokrunjenim ruskim carem.
Putinova duga energetska ruka seže mnogo dalje od Rusije. Tu je Shell (7.) s kojim dugo surađuje s Rusima na razvoju nalazišta na Sahalinu. Pod carske je skute ove godine ušao i američki div ExxonMobil (4.), koji će s Rosnjeftom istraživati ruski Arktik, ali i golemu sibirsku formaciju škriljevca Baževon. Exxon je poručio kako bi ova suradnja, ako se pokaže uspješnom, u nadolazećim godinama mogla rezultirati investicijama teškim astronomskih 500 milijardi dolara. Predsjednik Uprave Exxona Rex Tillerson pritom bi trebao imati na umu iskustva BPa (6.) koji je lani pokušao ugovoriti sličan posao, ali su ga na kraju ruski tajkuni ograničili na 50% vlasničkog udjela u zajedničkom poslovanju TNKBPu. S druge strane Rosnjeft je nedavno ugovorio slične poslove s norveškim Statoilom (20.) te s talijanskom energetskom perjanicom Enijen (19.). U talijanskom je slučaju kumovalo blisko prijateljstvo Vladimira Putina i Silvija Berlusconija, što je Gazpromu otvorilo vrata libijskog tržišta. Rusi smatraju da je energetski pakt s Libijom bio povod za napad NATO-a na tu zemlju i smaknuće njezina čelnika Moamara Gaddafija. Ipak, Putina to nije obeshrabrilo pa je još dublje zašao u američku zonu utjecaja potpisavši ugovor o velikoj isporuci oružja i opreme te gradnji nuklearne elektrane s venuzuelskim predsjednikom Hugom Chavezom, a lani su Gazprom i Rosnjeft posudili Petroleosu de Venezuela (22.) četiri milijarde dolara. Da se na tronu nikada ne može opustiti pokazuje posljednja američka pljuska, odnosno početak masovne eksploatacije velikih zaliha plina iz škriljevca. Čini se da su i tu ruske rezerve mnogo, mnogo veće od američkih.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu