Hrvatska i Srbija nalaze se na dobrom putu da u rujnu zaključe sporazum o sukcesiji, koji se odnosi na povrat imovine njihovih tvrtki u drugim državama. To je najavio Gašo Knežević, predstavnik Srbije u Komisiji za sukcesiju imovine bivše SFRJ, uz napomenu da će skup, najavljen za rujan, biti posvećen podjeli zajedničke imovine. Na skupu koji će se održati u Sarajevu treba pronaći ključ kojim će se otvoriti put podjeli nekadašnjih društvenih poduzeća i privatne imovine. Susret se već trebao održati, ali je odgađan zbog izbora nove srpske vlade. U dosadašnjim razgovorima kao najsporniji detalj u podjeli imovine pokazalo se rješavanje imovinskih odnosa između kompanija iz Hrvatske i Srbije. Srpska vlada je zbog toga više puta uredbama odgađala prodaju imovine hrvatskih poduzeća u Srbiji prepuštajući tvrtkama da se dogovore same. No takvi se dogovori teško sklapaju, što najbolje pokazuju odnosi Borova i somborskog Borelija te sudski proces kojim Ina traži povrat imovine za prisvojene benzinske crpke u Srbiji, kao i naknadu izgubljene dobiti, procijenjenu na 180 milijuna eura.

Pitanje Janafa
S druge strane precjenjuje se da 400 srpskih poduzeća neuspješno pokušava vratiti imovinu u Hrvatskoj. Ta je imovina procijenjena na 1,8 milijardi eura, a imovina hrvatskih tvrtki u Srbiji vrijedi 800 milijuna eura. Prema riječima Gaše Kneževića, te su procjene zastarjele i sad su znatno manje, jer se s većinom te imovine “u međuvremenu nešto dogodilo”. Najveći dio imovine srpskih poduzeća u Hrvatskoj su odmarališta poduzeća i poslovni prostori. Odmarališta su, između ostalih, imali Fad iz Gornjeg Milanovca, Željeznice Srbije, Beobanka, Kluz, Zastava itd. Kragujevačka tvornica uspjela je kompenzacijom riješiti imovinske odnose u Sloveniji i Makedoniji, a od dobivenih sredstava kupljeni su strojevi za sklapanje Punta. Povrat imovine nisu riješili. Geneks koji je imao dva hotela, potom Jat, kada je riječ o predstavništvu, Beogradski sajam, Jugopetrol, a ostalo je neriješeno i pitanje Janafa, u čijoj je gradnji sudjelovala i Srbija. Najveći dio imovine srpskih poduzeća u Hrvatskoj već je prodan pa će naknada, ako se u Sarajevu postigne sporazum, biti isplaćena u novcu. Na tu mogućnost ukazuje Dejan Jovović, savjetnik u Uredu za regionalnu suradnju pri Privrednoj komori Srbije, pozivajući se na uredbu hrvatske vlade iz 1991. godine kojom je nacionalizirana srpska imovina. Ta je imovina prodana pa ju je sada teško oduzeti novim vlasnicima. Prema aneksu G iz sporazuma o sukcesiji, države nasljednice su svu imovinu, onu društvenih poduzeća i privatnu, zamrznula u stanju kakvo je bilo 31. prosinca 1990. godine. Srpska vlada je 2008. uredbom odobrila prodaju imovine hrvatskih, slovenskih i bosanskohercegovačkih poduzeća, ali je njezina primjena odgođena zbog protesta iz tih država.

Deset prijedloga
Ako se u Sarajevu ne postigne dogovor o rješenju spornih imovinskih odnosa, srpska će vlada odobriti prodaju imovine. Riječ je o imovini 150 tvrtki koje se dosad nisu uspjele dogovoriti sa srpskim tvrtkama koje tvrde da su i same sudjelovale u stvaranju te imovine. Jovović kaže da su dosad samo dvije slovenske kompanije riješile pitanje suvlasništva u tvrtkama s mješovitim suosnivačkim kapitalom, kao i da postoji deset prijedloga iz Hrvatske i Slovenije za rješavanje suvlasništva.