Prema preliminarnim podacima iz bilance središnje banke, međunarodne pričuve Republike Hrvatske na kraju srpnja iznosile su gotovo 9 milijardi eura, točnije 8,974 milijarde eura. Toliki je u kunskoj protuvrijednosti (65,136 milijuna kuna) iznos inozemne aktive središnje banke koja je dominantna odrednica kreiranja novca u Hrvatskoj. Djelomično je utjecaj smanjen uvođenjem obratnih repo aukcija kojima se također utječe na likvidnost domaćega financijskog sustava. Likvidnost financijskog sustava pomaže smanjenju potražnje za kunama na tržištu. U sustav se vraća dio gotovog novca u optjecaju koji je bio na rekordnim razinama u vrhuncu turističke sezone.

Manje intervencija
Tada je dosezao iznose od 15,6 milijardi kuna, oko 2 milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. U posljednjim je danima smanjen za više od pola milijarde kuna, podržavajući solidnu razinu likvidnosti u sustavu, omogućujući smanjene iznosa plasmana na obratnoj repo aukciji koja je ovog tjedna za 200 milijuna kuna bila niža od prošlotjedne razine. Zadržavanje uobičajene razine kamatne stope na obratnoj repo aukciji omogućilo je popuštanje pritisaka na novčanom tržištu, a ostvareni prosjeci održavanja obvezne pričuve označili su da banke bez teškoća ispunjavaju ovu obvezu. Nepromijenjena obratna repo stopa podržava i zadržavanje stabilnih dugoročnijih kamatnih stopa na novčanom tržištu, koje bilježe minimalne promjene, a istovremeno kratkoročnije kamatne stope jače reagiraju na dnevne promjene likvidnosti. RBA analitičar Hrvoje Dolenec tvrdi da je riječ o sazrijevanju tržišta jer se HNB okreće novim tržišnim instrumentima, a vidljiv je i porast potraživanja prema bankama. Upitan o razvoju situacije u sljedećih pola godine, Dolenec je izjavio kako ne vjeruje da će biti više deviznih intervencija u ovolikom omjeru. “Sve ovisi o konačnom završetku priče o Plivi, odnosno o načinu na koji će HNB neutralizirati priljev novca s obzirom na granice obvezne pričuve. Ako se situacija bude odvijala prema planovima HNB-a, rezultat bi trebao ponovno premašiti očekivanja te bi omjer pričuve u odnosu na inozemni dug trebao biti povećan”, izjavio je Dolenec. Porast međunarodnih pričuva u prvih sedam mjeseci ove godine treba pripisati prvenstveno utjecaju deviznih intervencija središnje banke na kojima je zbog ublažavanja aprecijacijskih pritisaka već kupljeno više od 580 milijuna eura. Isto tako rast inozemnog zaduživanja, kao i deviznih depozita u bankovnom sustavu, utječe na rast inozemnih pričuva zbog obveze banaka za izdvajanje obvezne pričuve te granične obvezne pričuve na računima kod središnje banke. Iznos međunarodnih pričuva tijekom mjeseca doseže i puno veće razine zbog transakcija kojima središnja banka upravlja međunarodnim pričuvama. Primjerice, 11. kolovoza iznos međunarodnih pričuva dosegnuo je gotovo 9,8 milijardi eura.

Pokrivanje duga
Posljednjih je nekoliko mjeseci zbog snažnog rasta međunarodnih pričuva ove godine udio u inozemnom dugu ponovno se približio razini od 33 posto. Poštujući definiciju MMF-a, neto raspoložive međunarodne pričuve su ipak malo niže jer se od ukupnih iznosa trebaju oduzeti devizna obvezna pričuva banaka i devizni depoziti države kojima raspolažu ove institucije. No iznos međunarodnih pričuva je i dalje dovoljan da pokrije kratkoročni dio inozemnog duga.

Prodaja Plive neće se odraziti na domaće devizno tržište
Kupoprodajom Plive u Hrvatsku bi se trebalo sliti više od dvije milijarde eura što bi trebalo stvoriti snažnu potražnju za kunama, a samim time i njezino jačanje. Prema najcrnjim prognozama, tečaj bi mogao “otklizati” i na 6 kuna za euro što se ipak, kako tvrde iz HNB-u, neće dogoditi. HNB će se uključiti u transakciju na način da će omogućiti konverziju uplaćenih deviza u kune, a potom i konverziju dijela kuna u devize što bi mogućnost aprecijacije kune svelo na minimum. Prema nekim predviđanjima, od ukupne cijene Plive u Hrvatsku će se sliti tek manji dio, negdje oko 30 posto iznosa, s obzirom na to da se dio koji se odnosi na strano vlasništvo i ne bi prebacivao u kune, već bi se njime trgovalo na stranim burzama, najvjerojatnije Londonskoj. S obzirom na ulogu Hrvatske narodne banke u transakcijama kupnje dionica Plive, veliki priljev koji se time očekuje neće se odraziti na domaće devizno tržište pa se u tom pogledu ne očekuje veći utjecaj na buduće kretanje tečaja.