Petar Baranović, šibenski dogradonačelnik i saborski zastupnik, ogorčen je neplaćanjima koncesija svih vrsta, od onih na pomorskom dobru, poljoprivrednom zemljištu preko onih za eksploataciju mineralnih sirovina i korištenje voda pa do onih za luke ili prava lova u državnim lovištima. Iako lokalnoj upravi pripada dio tih prihoda, one nemaju uvid u dugovanja, žali se Baranović. Istodobno tvrdi da se političkim štićenicima godinama toleriraju dugovi i takva neplaćanja. Stoga se pita zašto i dužnici za koncesije ne bi bili prozvani i stavljeni na stup srama kao što se govori i za porezne obveznike? Ukratko, Baranović zahtijeva hitno donošenje novog zakona o koncesijama te sređivanje registra.

Na pitanje što će Ministarstvo financija učiniti na sređivanju registra koncesija i ima li saznanja o svim neplaćenim koncesijama, Poslovni dnevnik dobio je odgovor da je “u tijeku analiza nedostataka registra koncesija”. Iz ministarstva nadalje poručuju da je “na temelju do sada obavljenih nadzora pravilnosti obračuna i plaćanja naknada za koncesije razvidno da registar nema mogućnost evidentirati sve promjene koje utječu na visinu naknade za koncesiju i rokove plaćanja. S tim u vezi u postupku je donošenje novog zakona o koncesijama, a nakon toga i pravilnika o registru koncesija kojim će se unaprijediti postojeći registar.” U Ministarstvu smo ipak doznali da su ukupna potraživanja po svim vrstama koncesija 8. lipnja 2012. iznosila 214,898.420 kuna, a najveća dugovanja specificirana su prema davateljima koncesija. Konkretno, Ministarstvo poljoprivrede – Uprava gospodarenja vodama duguje 81,328.352 kune. U istom ministarstvu Uprava za poljoprivredno zemljište duguje 21,393.054 kune.

Nadalje, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dužno je 36,852.078 kuna, a Ministarstvo gospodarstva i uredi državne uprave u županijama daljnjih 37,642.097 kuna. U potrazi za informacijama tko to konkretno ne plaća koncesije, iz Ministarstva poljoprivrede – Uprave gospodarenja vodama odgovorili su da se “kontinuirano kontrolira obračun i naplata naknada za koncesije iz nadležnosti vodnoga gospodarstva, a kod koncesionara kod kojih su utvrđena dugovanja zatraženo je hitno podmirenje duga.” Primjerice, od koncesionara koji se bave javnom vodoopskrbom, a svoje obveze nisu podmirili zaključno do lipnja, Ministarstvo navodi tvrtke Vodovod i kanalizacija iz Splita, Vodovod iz Zadra, Vodovod iz Dubrovnika, Komunalac iz Biograda na Moru i Komunalno iz Jastrebarskog. Od onih koji nisu platili koncesiju za vodu koju prodaju na tržištu spominje se jedino punionica vode Sveti Rok iz Lovinca. Ivan Damir Duka, direktor punionice Sveti Rok, nije htio reći koliko tvrtka duguje, no kazao je samo da će se dug riješiti. Duka se žali na otežane uvjete poslovanja privatnih poduzetnika, pa tako i vlasnika ove punionice Željka Grbića. Dva ljetna mjeseca poslovanje je odlično, kazuje, ali valja preživjeti deset mjeseci.

Najveći dužnici

Poduzeća za javnu vodoopskrbu
Najveći dug vezan uz vode generiraju poduzeća za javnu vodoopskrbu. Dugovanje za koncesije na pomorskom dobru kojima je davatelj koncesije Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture iznosi 36,9 milijuna kuna. Riječ je najviše o koncesijama na pomorskom dobru. Dugovanje za koncesije na poljoprivrednom zemljištu iznosi 21,4 milijuna. Na upit Poslovnog dnevnika iz Ministarstva poljoprivrede nisu mogli odgovorili tko su dužnici za poljoprivredno zemljište.