Štrajk upozorenja, koji bi na tri dana trebao paralizirati proizvodnju nafte u Nigeriji, samo je pojačao ionako visoke tenzije na tržištu, u prvom redu izazvane činjenicom da krajem kolovoza ujedno ističe i rok koji je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda dalo Iranu, naloživši bezuvjetnu obustavu programa obogaćivanja urana. Na što iranski dužnosnici, po svoj prilici, neće pristati, povećavajući time mogućnost nametanja sankcija na koje bi Iran pak mogao odgovoriti – naftnim embargom. Makar većina promatrača vjeruje da su šanse za realizaciju takvog scenarija još uvijek prilično male, sigurnosna premija ukalkulirana u cijenu nafte, kao svojevrsni instrument osiguranja u slučaju prekida stabilne opskrbe naftom na globalnoj razini, evidentno je porasla, potaknuvši zamjetan oporavak cijena na tržištu. Čime je cijena WTI sirove nafte, prethodno se spustivši ispod ključne psihološke razine od 70 dolara (sve do 68,6 dolara), jučer dogurala sve do 71 dolara po barelu, bitno pokvarila raspoloženje ulagačima na tržištima kapitala, uvjetujući korekciju na većini europskih burzi. Stvari bi možda izgledale i nešto drugačije da ulagači nisu bili prisiljeni u jednadžbu uključiti još jednu vrlo bitnu varijablu. Riječ je, naravno, o Europskoj središnjoj banci, čije kamatne stope na jučerašnjem sastanku nisu doživjele nikakve promjene, no u ovom slučaju kontinuirani rast eura na deviznom tržištu služi kao neugodan podsjetnik vjerojatnog kursa monetarnih vlasti do kraja ove godine.

U tom kontekstu, nagađa se i o reviziji prijašnjih prognoza koja bi dodatno naglasila opasnost od inflacijskih pritisaka i time zasigurno zaoštrila stavove monetarne vlasti, za što mnogi drži da je, uz naftu, u ovom trenutku najveća prijetnja europskim tržištima kapitala. Shodno tome, vodeći kontinentalni burzovni indeksi najveći dio jučerašnje trgovine proveli su na negativnom teritoriju, bitno odudarajući od pozitivne izvedbe azijskih dionica, koje su obilato koristile pozitivnu reviziju američke stope gospodarskog rasta u drugom kvartalu (sa 2,5 na 2,9 posto), te priželjkivanu defenzivu domaćih valuta, na čelu s japanskim jenom. Zvijezde trgovine ponovo su bile (po nekim poprilično podcijenjene) dionice hi-tech sektora, što pak nije nimalo pomoglo europskim rivalima, u čijem se slučaju puno važnijom pokazala negativna preporuka Citigroupa, upućena na adresu STMicroelectronicsa (-1,6 posto). Blijeda izvedba naftaša, te nekolicina pesimistično intoniranih poslovnih izvješća odlično su se uklopili u prevladavajuće raspoloženje ulagača na Starom kontinentu. Udvostručivši dobit (na 742 milijuna funti) u prvih šest mjeseci, Diageo je itekako ispunio očekivanja, no zamjetna suzdržanost Uprave skrenule je cijenu dionica u minus od 2,8 posto. S druge pak strane, Air France-KLM je ugodno iznenadio analitičare, udvostručivši dobit u drugom kvartalu (na 244 milijuna eura), a pozitivna revizija prognoza za tekuću godinu dionicama je definitivno učvrstila status dobitnika (s rastom od 2,1 posto). Uz francuskoj kompaniji strateškog partnera navodno traži Alitalia (+0,8 posto), o čemu bi Uprava trebala detaljnije progovoriti kroz nekoliko tjedana.

L’Oreal iznad očekivanja analitičara
Očekivanja je nadmašio i L’Oreal, rastom profita od 22 posto (na 1,1 milijardu eura), povećavajući istodobno profitne marže u prvom polugodištu, što su investitori nagradili rastom dionica od 2,4 posto, dok je švedski Securitas (+2,4 posto) profitirao najavljenom (uvelike očekivanom) smjenom na čelu kompanije. I dok je žestoka borba protiv konkurencije (putem snižavanja cijena određenih usluga) Deutsche Telekom koštala pada dionica od 0,9 posto, Tele2 je pregovorima o prodaji francuskoj diviziji zaradio rast od 1,8 posto. No najveći dobitnik u sektoru bila je TeliaSonera (+4,7 posto), i to zahvaljujući glasinama prema kojima LBO fond Cevian Capital ubrzano krči put ka vrhu vlasničke strukture nordijskog telekomunikacijskog giganta.