ZAGREB – Luksemburg, Švicarska i skupina ska-ndinavskih zemalja spadaju među vodeće zemlje u Europi mjereno kriterijem kupovne moći po stanovniku, pokazala je studija njemačkog instituta za marketing MB-Research, objavljena u Nürnbergu. Tako svaki Luksemburžanin godišnje raspolaže s više od 27.270 eura, u Švicarskoj odgovarajuća svota iznosi 26.622, u Norveškoj 22.481, u Islandu 21.280, a u Danskoj 20.010 eura. Kada je u pitanju realna kupovna moć koja uz prihode uzima u obzir i osnovne troškove redoslijed vodeće skupine zemalja u Europi tek se neznatno mijenja. Luksemburg i dalje zadržava vodeću poziciju s indeksom od 234,6 bodova (pri čemu je prosjek u Europi označen indeksom 100). Na drugom je mjestu ponovno Švicarska sa 197,6, a na trećem Velika Britanija sa 172,7 bodova, zaključuju autori studije. Njemačka je pak zadržala status najvećega potrošačkog tržišta u Europi, pri čemu će 82,4 milijuna Nijemaca ove godine vjerojatno dosegnuti nominalnu kupovnu moć od 1495 milijardi eura, odnosno 19,5 posto europskog obujma kupovne moći od 7681 milijardu eura. Nominalna kupovna moć definirana je pritom kao raspoloživi dohodak domaćinstava nakon odbijanja poreza i socijalnih izdataka. Na drugom je mjestu po nominalnoj kupovnoj moći Velika Britanija, čijih će 60 milijuna stanovnika dosegnuti vrijednost nominalne kupovne moći od 1180 milijardi eura, a treće mjesto pripalo je Francuskoj, pri čemu će 61 milijun Francuza ostvariti kupovnu moć od 1076 milijardi eura. Brojni američki i britanski ulagači na temelju navedenih podataka pojačano usmjeravaju svoju pozornost na Njemačku, uzimajući pritom u obzir i u međunarodnim razmjerima nisku stopu rasta cijena nekretnina i povoljne ocjene poslovanja njemačkih tvrtki. Istodobno, njemački ulagači, proizvođači, trgovci i uslužne tvrtke pojačano se okreću zasad malim tržištima na istoku, koja bilježe sve više stope rasta i sve oštriju konkurenciju, primjećuje se u studiji.Sama veličina tržišta nije nikakav jamac za uspjeh, podsjećaju autori studije, ukazujući na primjer američkoga najvećeg maloprodajnog koncerna u svijetu Wal-Marta koji je bio prisiljen povući se s njemačkog tržišta zbog gubitaka, a njemački lanci poput Metroa, Rewea i Lidla ostvaruju osjetno višu dobit u Poljskoj, Mađarskoj i Sloveniji nego u Njemačkoj. U skupini istočnoeuropskih zemalja najveću nominalnu kupovnu moć bilježi Rusija koja je ove godine s 286 milijardi eura pretekla Nizozemsku.Među novim EU članicama na najvišem mjestu je Poljska sa 145 milijard, slijede Mađarska i Češka s po 46 milijardi i Rumunjska s 40 milijardi eura. Među tržišta s visokim stopama rasta spada i tursko sa 155 milijardi i irsko sa 75 milijardi eura.
(H)