Hrvatski građevinari i te kako su zainteresirani za svaki projekt, no energetska učinkovitost javnih zgrada loš je model od kojeg se očekuje previše, komentirao je Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu, zastoj u provođenju toga ambicioznog projekta.

Karakaš se osvrnuo na riječi Ane Pavičić-Kaselj, pomoćnice ministra graditeljstva i prostornog uređenja, koja je na brifingu za novinare u petak kazala da su za sporu realizaciju ovog projekta osim birokratskih prepreka uvelike “zaslužni” projektanti i izvođači koji nisu odviše zaniteresirani za čitavu stvar jer “nemaju dovoljno znanja i iskustva za takve projekte”. Stoga će Ministarstvo, u suradnji sa Savjetom za zelenu gradnju i ostalim partnerima, na jesen pokrenuti jednogodišnji program edukacije koji će obuhvatiti velik broj ljudi iz građevinske i inženjerske struke, ali i menadžere koji se bave nekretninama. Od procijenjenih 11.000 javnih zgrada u Hrvatskoj zanimanje za energetsku obnovu pokazalo je njih 800. Od toga je za 66 njih napravljen projektni plan, a za 35 je proveden i natječaj. Međutim, zabrinjava to što se u šest natječaja nije prijavio ni jedan ponuđač. “U Ministarstvu su malo predimenzionirali taj projekt i od njega se očekuje da bude ono što on ne može biti – pokretač posrnule građevinske industrije i posljedično čitavoga gospodarstva. Da će radovi zaposliti više od 45.000 ljudi, može govoriti samo netko tko ne zna ništa o građevini. Problem nije u znanju jer ono je u pravilu neupitno, nego u financiranju. Od građevinara se očekuje da sami snose odgovornost i daju jamstvo za nešto što sami nisu projektirali na rok od 14 godina. To da će se stvar financirati sama od sebe iz ušteda ne funkcionira. Za pravo mi daje i situacija s dinamikom natječaja, a i slabim interesom za njih”, pojašnjava Karakaš. Dodaje da ovakav projekt ne zanima “ozbiljne tvrtke” jer im ne nudi ništa. Smatra da ideja energetske obnove zgrada nije loša, no da je model loš i da se mora mijenjati.