Nakon pet tjedana potrage doajen hrvatske gastroscene Veljko Barbieri i stručni žiri Poslovnog dnevnika odabrali su najbolji zagrebački poslovni restoran. Prema njihovim ocjenama, najboljim zagrebačkim poslovnim restoranom proglašen je Apetit, koji je osvojio najviše bodova i zaslužio pet zvjezdica te nagradu Gastrofej 2012. Svi ostali restorani u konkurenciji zaradili su četiri zvjezdice te dijele drugo mjesto. U konkurenciji se našlo deset ponajboljih restorana koji su prema odabiru nekolicine hrvatskih poslovnjaka i Veljka Barbierija ušli u finalni izbor. To su Jarunski dvori, Baltazar, Gallo, Apetit, Carpaccio, Vinodol, Mano, Okrugljak, Takenoko i Balon. Žiri Poslovnog dnevnika predvođen Barbierijem posjetio je odabrane restorane u kojima je jednom do pet zvjezdica ocjenjivao hranu, izbor vina, ambijent, lokaciju te brzinu i kvalitetu usluge. Uz zvjezdice žiri je dao i opći dojam o svakom restoranu, a onaj koji je zaslužio najbolje ocjene dobitnik je nagrade Gastrofej 2012. Predsjednik žirija Veljko Barbieri otkrio nam je što je to presudilo u odabiru najboljeg restorana i kako sada ocjenjuje zagrebačku ponudu poslovnih restorana.

Što je najbolji restoran izdvojilo od ostalih?
Nijansa, doista nijansa, jer su razlike između prvog i drugog brojčano izražene minimalnim decimalama, a kod drugih tek za puni broj, pa opet decimale i decimale. Znači, u ovom prvom krugu dobro smo se usaglasili u izboru.

Kako biste na kraju ocijenili zagrebačku ponudu poslovnih restorana?
Rezultat naše ankete nije bio iznenađujući jer smo znali da izabrani restorani, uz još nekoliko koji nisu žirirani (što ne znači da oni neće biti izabrani u drugom ciklusu kojemu se nadam), čine poslovnu gastronomsku okosnicu grada. Oni se svojom ponudom potpuno uklapaju u suvremene kulinarske, ali i restoraterske trendove s posebnim naglaskom na atmosferu i jelovnike, koji od restorana do restorana pokazuju sklonosti tradicionalnom, modernom i kozmopolitskom gledanju na kulinarski, ali i ugostiteljski modernitet. Ono što je možda bilo iznenađujuće je profesionalni mentalitet koji, kako svojom ponudom tako i odnosom prema gostima, posebno prikladnom diskrecijom prema poslovnim ljudima i njihovim željama ni malo ne zaostaju za europskim, pa i svjetskim restoranima te vrste.

Što vas se posebno dojmilo?
Na to sam djelomice već i odgovorio, ali da budem izravniji, posebno me se dojmila razina i prožimanje maštovitih jelovnika, interijera i usluge koji se nenametljivo prepleću i nude namjernicima poslovnog svijeta. Ako se okrenemo gastronomiji, onda su to ponekad vrlo osmišljeni dnevni meniji, ponekad prožimanje gastronomske tradicije i kuharske mašte, ponekad trendovski, potpuno kozmopolitski pristup kuhinji, ponekad okrenutost našoj izvornoj, u ovom slučaju zagrebačkoj gastronomskoj baštini, koja u ovim izabranim restoranima pokazuje da je još živa i da može biti ugodno iznenađenje, posebno poslovnim ljudima iz inozemstva, što je mali, ali ne nevažan korak prema sklapanju uspješnog posla ili makar otvaranju vrata moguće suradnje

Što biste možda savjetovali restoraterima?
Ovo se odnosi samo na neke, koji su okrenuti klasičnijoj ponudi. Poruka i ujedno želja je da ostanu pri tradiciji i da joj u kulinarskom smislu pristupaju slobodno i moderno, jer naša gastronomska baština to može podnijeti. Štoviše, izvrstan je temelj stalnog obnavljanja, uostalom kao i svaka umjetnost koja prepoznaje svoje korijene.

Razlikuje li se ponuda poslovnih restorana u Zagrebu od ostatka Hrvatske?
Hrvatska je kuhinja bogata kao što su bogate i njezine zemljovidne
različitosti. Naravno, poslovna restoraterska ponuda u Zagrebu kao u prijestolnici Lijepe Naše objedinjuje sve te različitosti premda mislim da našem glavnom gradu ipak nešto nedostaje, na primjer jedan pravi slavonski restoran. Ali nasreću, od regije do regije, dovoljno je izražena upravo ta regionalna nota. Pa dok su u Splitu i Dubrovniku, Rijeci ili Puli više okrenuti sredozemnom, istarskom i dalmatinskom gastronomskom nasljeđu, u Varaždinu i Čakovcu sjevernjačkom i međimurskom. U Karlovcu i Ogulinu goranskom i ličkom, u Osijeku slavonskom i baranjskom, uz naravno povijesne venecijanske, austrougarske, francuske i osmanske utjecaje, onoliko koliko su isijavali svoju prevlast i nasljeđe od regije do regije, da dalje ne nabrajam.

Mislite li da bismo možda ovakvu akciju trebali proširiti i na ostatak Hrvatske?
Ne mislim, nego ćemo to i učiniti i sretan sam zbog toga.

Najbolji od najboljih

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Ostvaren san
Da bi ostvarili svoj san o kultnom bistrou, bračnom paru Cabalier trebalo je dugih šest godina truda, vjere i predana rada.

Naoko jednostavan recept
Stjecanje znanja u elitnim europskim restoranima u kombinaciji s tradicionalnom i pučkom kuhinjom u jedinstvenu interijeru i eksterijeru donose poseban kulinarski doživljaj.

Maštovita jela, kvaliteta usluge i posebna atmosfera presudni su za uspjeh kada su u pitanju poslovni korisnici/PXL