EN DE

Iz sudske prakse

Autor: Poslovni.hr
10. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prijava krađe čekova
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-3658/1994 sporno je pitanje je li tuženica dužna po ugovoru o tekućem računu podmiriti negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čekova, iako je o krađi pravovremeno obavijestila tužiteljicu i policiju. Ugovor o tekućem računu pored ostaloga određuje da o gubitku, krađi ili uništenju čekovne karte ili čekovnog blanketa, vlasnik odnosno ovlaštena osoba pismenim putem u najkraćem roku obaviještava poslovno-organizacijski dio banke kod koje se vodi račun. Posljedice gubitka i nestanka čekovne karte, čekovnog blanketa i ispunjenog čeka snosi vlasnik.Po mišljenju ovoga suda, budući da se u konkretnom slučaju radi o ugovornom odnosu kod čega su međusobni odnosi stranaka, pa i oni u pogledu odgovornosti za štetu nastalu u poslovanju po tekućim računima, određeni općim uvjetima za poslovanje po tekućim računima građana tužiteljice. Ovaj sud smatra da odnos stranaka treba tumačiti cjelovito, slijedom čega vlasnik tekućeg računa ne može odgovarati za negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čeka, ako je on kao ugovorna strana u cijelosti ispunio svoju ugovornu obvezu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

O radnom sporu ne može odlučivati arbitraža nego sud
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci broj: Revr 500/2008 arbitrabilnost ne postoji ako se radi o sporu za koji je zakonom izrijekom predviđena samo sudska zaštita prava i ako se spor vodi o pravu koje je uređeno strogim propisima.Za rješavanje spora radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu izrijekom je propisana sudska nadležnost (arg. iz čl. 115. i čl. 126. ZR), a osim toga, pitanje otkaza ugovora o radu uređeno je strogim propisima i “pravom na otkaz ugovora o radu” stranke ne mogu slobodno raspolagati.Proizlazi, dakle, da spor radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu i vraćanja na rad nije arbitrabilan, te da arbitražna klauzula nije valjana. Odredbu čl. 128. st. 1. ZR, kojom je propisano da rješavanje radnog spora stranke radnog odnosa mogu sporazumno povjeriti arbitraži, treba tumačiti u vezi s odredbom čl. 3. st. 1. ZA, što znači da se arbitraži može povjeriti samo rješavanje arbitrabilnog radnog spora.

Prijava krađe čekova
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-3658/1994 sporno je pitanje je li tuženica dužna po ugovoru o tekućem računu podmiriti negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čekova, iako je o krađi pravovremeno obavijestila tužiteljicu i policiju. Ugovor o tekućem računu pored ostaloga određuje da o gubitku, krađi ili uništenju čekovne karte ili čekovnog blanketa, vlasnik odnosno ovlaštena osoba pismenim putem u najkraćem roku obaviještava poslovno-organizacijski dio banke kod koje se vodi račun. Posljedice gubitka i nestanka čekovne karte, čekovnog blanketa i ispunjenog čeka snosi vlasnik.Po mišljenju ovoga suda, budući da se u konkretnom slučaju radi o ugovornom odnosu kod čega su međusobni odnosi stranaka, pa i oni u pogledu odgovornosti za štetu nastalu u poslovanju po tekućim računima, određeni općim uvjetima za poslovanje po tekućim računima građana tužiteljice. Ovaj sud smatra da odnos stranaka treba tumačiti cjelovito, slijedom čega vlasnik tekućeg računa ne može odgovarati za negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čeka, ako je on kao ugovorna strana u cijelosti ispunio svoju ugovornu obvezu.

O radnom sporu ne može odlučivati arbitraža nego sud
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci broj: Revr 500/2008 arbitrabilnost ne postoji ako se radi o sporu za koji je zakonom izrijekom predviđena samo sudska zaštita prava i ako se spor vodi o pravu koje je uređeno strogim propisima.Za rješavanje spora radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu izrijekom je propisana sudska nadležnost (arg. iz čl. 115. i čl. 126. ZR), a osim toga, pitanje otkaza ugovora o radu uređeno je strogim propisima i “pravom na otkaz ugovora o radu” stranke ne mogu slobodno raspolagati.Proizlazi, dakle, da spor radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza ugovora o radu i vraćanja na rad nije arbitrabilan, te da arbitražna klauzula nije valjana. Odredbu čl. 128. st. 1. ZR, kojom je propisano da rješavanje radnog spora stranke radnog odnosa mogu sporazumno povjeriti arbitraži, treba tumačiti u vezi s odredbom čl. 3. st. 1. ZA, što znači da se arbitraži može povjeriti samo rješavanje arbitrabilnog radnog spora.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo

Autor: Poslovni.hr
10. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close