Kao iskaz nevjerojatnog utjecaja brazilske vlade na gotovo sve značajne segmente gospodarstva, predsjednica Dilma Rousseff odlučila je ubrzati niz projekata poticaja diljem zemlje koji za cilj imaju suprotstaviti se ovogodišnjem usporavanju brazilske stope rasta. Njezino samopouzdano jačanje uloge države u oblikovanju gospodarske politike nije nenalik kineskim ulaganjima pod paskom državne vlasti.

Zahvaljujući dosadašnjoj brazilskoj potrošnji na poticaje očuvana su radna mjesta, a nezaposlenost je na najnižoj razini u povijesti te danas iznosi tek 6 posto u usporedbi s 13 posto prije desetak godina. No neki stručnjaci strahuju da Brazil postaje suviše ovisan o vladinim intervencijama kad je riječ o ublažavanju gospodarskih previranja koja su još uvijek čvrsto povezana s robnim ciklusima.Ovdašnji ekonomisti živo se sjećaju “brazilskog čuda” s kraja 1960ih i početka 1970ih, kada je procvat po vodstvom države potaknuo kratkoročni brzi rast, a što je završilo ubrzanom inflacijom, niskom produktivnošću i radikalnim restrukturiranjem gospodarstva. “Vlada ustraje na projektima faraonskih proporcija, a neke temeljne stvari, kao što je infrastruktura kanalizacije, puno su hitnije”, smatra Sergio Lazzarini, ekonomist pri poslovnoj školi Insper iz S?o Paula. Istodobno je odobreno toliko infrastrukturnih projekata, od nove rafinerije u kompleksu ove luke do stadiona za nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo i termoelektrana u Amazoni da vlada jedva uspijeva potrošiti sav za to predviđen novac. Primjerice, u 2012. potrošena je tek petina od ukupno 7 milijardi dolara predviđenih za izgradnju novih autocesta. U gradu Ipojuca, građevinari s državnim ugovorima pokušavaju privući radnike zaposlene na drugim državnim investicijskim projektima, kao što je u unutrašnjosti na sjeveroistoku Brazila, u regiji Sert?o projekt vrijedan 4 milijarde dolara, to jest plan izgradnje goleme mreže kanala kojom se namjerava preusmjeriti tok rijeke S?o Francisco radi navodnjavanja obližnjih sela. Predsjednica Ruosseff brani ovu svoju reakciju na usporavanje nakon što je Brazil u prvom tromjesečju povećao rast za tek 0,2 posto. Usporedila ga je s mjerama štednje u Europi, gdje je u nekim zemljama više od polovice mladih nezaposleno. “Ne znamo kako bismo opravdali kad bi nam 54 posto mladih u zemlji bilo bez posla”, kaže. “Nikada nismo razmišljali na taj način. Naše mjere na svaki mogući način potiču zapošljavanje.”

Brazil ima mrežu energetskih tvrtki pod kontrolom države, a među njima je Petrobras te banke kao što je Banco do Brasil, najveći zajmodavac Latinske Amerike. Vlast je također iznimno utjecajna putem Državne banke za društveni i gospodarski razvoj (BNDES), institucije sa sjedištem u Rio de Janeiru, a koja je porasla do neviđenih razmjera zahvaljujući činjenici da samo u Brazilu izdaje četiri puta više zajmova nego Svjetska banka u cijelome svijetu. Ova razvojna banka zajedno s mirovinskim fondovima velikih državnih tvrtki ima udjele u gotovo 200 brazilskih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na njih 95 prije deset godina. U nekim slučajevima, ti udjeli omogućuju vlasti da ukloni moćne poslovne ljude s čelnih položaja. Vlada predsjednice Rousseff ove je godine iskazala neumoljivost prema brazilskoj financijskoj eliti. Iskoristila je gospodarsko usporavanje kao priliku da uvjeri brazilske privatne banke na sniženje kamatnih stopa tako što je na to primorala Banco do Brasil i još jednu veliku državnu banku Caixa Econômica Federal. U početku je odgovor brazilskog bankarstva bio pomalo plašljiv. “Konja možeš dovesti do pojilišta, ali ne možeš ga natjerati da pije”, u svibnju je izjavio Rubens Sardenberg, glavni ekonomist udruge banaka Febraban iz S?o Paula. Reakcija ureda predsjednice Rousseff bila je oštra i izravna. “Neka konj onda umre od žeđi”, izjavio je jedan dužnosnik njezine vlade. No pojavila se zabrinutost zbog gomilanja potrošačkog duga nakon što je, po prvi put u povijesti 2011. godine devet milijuna Brazilaca podiglo kredit. Istodobno se smanjila burzovna vrijednost nekolicine najvećih brazilskih tvrtki. A i brazilska valuta real pala je u odnosu na dolar.

Simon Romero