Od početka krize u Grčkoj, neprestano slušamo što sve nije u redu sa svime grčkim. Neke od tih optužbi su istinite, neke su lažne, ali sve su nevažne. Da, u grčkom gospodarstvu, politici i društvu nedvojbeno postoje brojni propusti. No ti propusti nisu uzrokovali krizu koja razdire Grčku i prijeti širenjem na ostatak Europe.
Ne, porijeklo ove katastrofe počiva puno sjevernije, u Bruxellesu, Frankfurtu i Berlinu, gdje su dužnosnici osmislili dubinski, možda i fatalno manjkav monetarni sustav, a zatim sjedinili probleme toga sustava zamijenivši moraliziranje za analizu. A rješenje krize, ukoliko uopće postoji, morat će doći iz istih tih mjesta.No vratimo se na grčke propuste: u Grčkoj korupcija doista jest sveprisutna, Grci izbjegavaju plaćanje poreza, a Grčka vlada ima naviku života iznad vlastitih mogućnosti. Osim toga, u usporedbi s europskim standardima, produktivnost radne snage je niska, oko 25 posto ispod prosjeka Europske unije. Međutim, to ništa ne znači jer je primjerice radna produktivnost u Michiganu isto tako niska u odnosu na američke standarde i to u skoro istom omjeru. U drugu ruku, mnoge stvari koje slušamo o Grčkoj jednostavno nisu istina. Grci nisu lijeni, upravo suprotno, imaju dulje radne vrijeme od gotovo svih ostalih Europljana, osobito od Nijemaca. Grčka nije neobuzdana socijalna država, kako vole tvrditi konzervativci. Potrošnja na socijalna davanja kao postotak bruto domaćeg proizvoda puno je niža u Grčkoj nego u Švedskoj ili Njemačkoj, zemljama koje su prilično uspješno prebrodile europsku krizu. Kako se onda Grčka našla u tolikim nevoljama? Okrivite euro. Prije petnaest godina Grčka nije bila raj na zemlji, ali nije ni bila u krizi. Nezaposlenost je bila visoka, ali ne i katastrofalna, a država je manjeviše plaćala sve što je trebala na svjetskom tržištu, s obzirom da je zarađivala dovoljno od izvoza, turizma, brodarstva i ostalih izvora plaćanja uvoza. A onda je Grčka usvojila euro i dogodila se strašna stvar – ljudi su počeli vjerovati kako je Grčka sigurno mjesto za ulaganja. Strani novac počeo se slijevati u Grčku, a dijelom tog novca financirao se državni deficit, gospodarstvo je doživjelo procvat, inflacija je porasla i Grčka je postajala sve nekonkurentnija. Mora se priznati, Grci doista jesu potratili velik dio, ako ne i većinu novca koji se slio u zemlju, ali isto su uradili i svi ostali koje je zahvatio euro balon. A onda je taj balon prsnuo i temeljne mane cijelog euro sustava izašle su na vidjelo.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu