Općina Lovas u Vukovarsko-srijemskoj županiji do sada je bilo vrlo uspješna u privlačenju nepovratnog novca iz fondova Europske unije. Sama općina dobila je više od 2,5 milijuna eura, a uzme li se u obzir i da su gospodarstvenici iz Lovasa sa svojim projektima uspjeli povući otprilike još toliko, taj iznos premašuje pet milijuna eura.

Govoreći o projektima sufinanciranima iz EU, načelnik Lovasa Stjepan Milas osvrnuo se na posljednji veliki projekt izgradnje regionalnog centra koji je njegova općina završila početkom lipnja. Sufinanciran je iz pretpristupnog programa Europske unije IPA IIIC. Taj projekt ukupno je vrijedan 543.229 eura, ponajprije je namijenjen poduzetnicima a Unija ga je sufinancirala sa 407.421 euro. Njime se želi potaknuti poslovanje za promoviranje gospodarske aktivnosti te općine. “Zgrada u poslovnoj zoni Lovas poslužit će kao vrsta inkubatora za buduće ulagače i investicije u ovoj poslovnoj zoni. Sama zgrada sadrži šest ureda opremljenih sa svom informatičkom opremom i priključcima te multimedijalnom dvoranom sa sedamdesetak sjedaćih mjesta, a bit će iskorištena za obuke i edukacije poduzetnika, prezentacije i predstavljanje projekata”, kaže Milas.

Napominje da najviše teškoća u pripremi i provedbi projekata predstavlja novac s obzirom na to da je proračun Lovasa mali, a iznosi svega tri milijuna kuna. Problem predstavlja, ističe Milas, kada za neki projekt općina mora izdvojiti financiranje i od 500.000 kuna. Voditelj projekta Mladen Markešić prisjeća se da su izgradnji regionalnog centra u Lovasu prethodila tri projekta financirana iz fondova EU. Prvi među njima bila je izgradnja poslovne zone Lovas koja je u potpunosti bila financirana novcem iz pretpristupnog programa CARDS.

U sklopu toga projekta izgrađena je poslovna zona i kompletna infrastruktura, za koju je Lovas nepovratno dobio 1,5 milijun eura. “Općina Lovas uglavnom je usmjerena na poljoprivredu. Stoga smo nakon toga i krenuli u poljoprivredni projekt financiran iz programa CARDS 2004., pod nazivom AGRO-DEV. Taj je projekt proveden u suradnji s talijanskim partnerima radi razmjene tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji te razmjene znanja i proizvodnih metoda. Vrijedan je oko 60.000 eura a Europska unije ga je sufinancirala s oko 85 posto, tvrdi Markešić. Nakon toga projekta se u Lovasu počelo ozbiljnije profilirati vinarstvo i vinogradarstvo. Vinogradari su uz proizvodnju počeli otvarati i kušaonice vina pa je Lovas razvio još jedan novi projekt, WINE-DEV u suradnji s istim partnerima iz Italije. Projekt je financiran iz programa PHARE 2006., vrijedan je 160.000 eura a EU ga je također sufinancirao sa 85 posto, napominje voditelj projekta.

Projekti

Nakon poljoprivrede turizam
Osvrnuvši se na poduzetničke projekte, Mladen Markešić spominje i onaj poljoprivredne zadruga Lovas koji je EU sufinancirala sa 900.000 kuna za podizanje novih nasada. Značajan je i projekt tvrtke Agrolovas koja je povukla oko 600.000 kuna za podizanje voćnjaka. “Poduzetnički projekti uglavnom su išli u smjeru poljoprivrede, jer do sada nismo imali ni jednu drugu granu, a sada krećemo i u pripremu turističkih projekata”, zaključuje Markešić.