Ne razumijem vašu papirologiju u Hrvatskoj, ako želite osnovati tvrtku, prvo morate platiti PDV. Osim toga dugo razmišljate i ne znate kako ćete recimo graditi termoelektranu Plomin 3 pa se pitamo zašto bismo investirali u nešto što nije do kraja definirano”, pitao je Ralf Blomberg, direktor kompanije RWE Hrvatska u utorak u Zagrebu na konferenciji Globalno&lokalno.

Konferenciju je organizirao časopis Lider kao prvi u nizu susreta predstavnika najvažnijih multinacionalnih kompanija u Hrvatskoj s domaćim poduzetnicima i političarima. Skup su otvorili Paul Vandoren, šef Delegacije EU u Hrvatskoj, te Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Zanimanje Blomberga je razumljivo jer RWE je s HEP-om radio na Plominu 2 i nada se budućem zajedničkom projektu Plomin 3.Nadalje, Artur Gedike, direktor projekta Fantasyland Šmidhen, u koji ruski investitori ulažu oko 200 milijuna eura, žalio se na presporu državnu birokraciju iako se s ovim projektom kraj Samobora kreće u srpnju, dok se povrat investicije očekuje za desetak godina. Hrvatska kaska u području javne uprave, pokazalo je istraživanje Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, koje je predočila direktorica Andrea Jelušić Doko.“Postoji nestabilnost zakonodavnog okvira, teško je planirati investicije jer nema dovoljno izvjesnosti i Češka uz Slovačku su atraktivnije za američke investitore”, poručila je Jelušić Doko. Hrvatskoj danas nedostaju tehnološko proizvodne investicije okrenute dominantno izvozu, smatra Mladen Vedriš, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Naveo je primjer talijanske regije Emilije Romagne s oko četiri milijuna stanovnika koja ostvaruje gotovo trećinu BDP-a u industrijskoj proizvodnji.“Njemačka koja je najuspješnije premostila krizu u svom BDP-u ima tridesetak posto vrijednosti industrijske proizvodnje s visokim tehnologijama”, kazao je Vedriš.U posljednje tri i pol godine krize investicije su pale 40% i tek bi druga polovica 2013. mogla donijeti novo zapošljavanje i efekte reformi koje se trebaju uskoro provesti, poručio je Grčić. Strategija Vlade temelji se na fiskalnoj konsolidaciji i promjeni strukture javne potrošnje. Javna poduzeća kasne s programima restrukturiranja i o tomu, najavio je, raspravljat će ovih dana uži kabinet Vlade.