Hrvatska ne može više gubiti vrijeme. Mora do 2020. uložiti u energetski sektor 15 milijardi eura, ali to neće ostvariti ako ne ubrza dinamiku investiranja. Protekle četiri godine od kad je donijeta energetska strategija uloženo je niti četiri milijarde, a ostalo je još 12 milijardi, što će zahtijevati ogroman zakonski, tehnološki i financijski napor, poručio je prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić otvarajući u utorak 4. Regionalnu konferenciju jugoistočne Europe o energetici u Zagrebu.

Besplatno budi sumnje
Čačić vjeruje da će politika, koja je i glavni krivac što se dobre strategije u energetici ne realiziraju, konačno početi raditi i da će već iduće godine ulaganja u tom sektoru biti povećana za tri puta, na 1,5 milijardu eura. “I da, ide Plomin i ide Ombla; prestanimo se igrati dječjeg vrtića”, poručio je Čačić, ističući kako će se maksimalno voditi računa i o zaštiti ljudi i okoliša. Po njegovim riječima studija za Omblu već postoji, a komentirajući one na koje se sada poziva bivša ministrica Mirela Holy, Čačić uzvraća kako je riječ o “besplatnim” studijama, koje njemu bude sumnje, jer ne vidi zašto bi netko darivao studiju za projekt vrijedan 900 milijuna kuna osim ako nema neki svoj interes u tome.

Koncesije tek iduće godine
No, dok Čačić ulijeva nadu u promjene i ubrzanje investicijskih procesa u energetici, sudionici konferencije ostali su vidno razočarani najavom kako će dugo iščekivane izmjene Zakona o rudarstvu, koje bi trebale pojednostaviti i ubrzati istraživanja nafte, plina i drugih mineralnih sirovina, biti donijete tek na jesen, a ne do konca lipnja kako se očekivalo. Ravnatelj uprave za rudarstvo u Ministarstvu gospodarstva Dragan Krasić potvrdio je naime kako će te izmjene u Saboru biti usvojene tek u rujnu ili listopadu.“To znači da se i natječaji za koncesije neće raspisivati ove godine i da je ona za investicije praktično izgubljena”, prokomentirao je konzultant Jasminko Umićević.

Rafinerije u regiji i rizik zatvaranja

Rijeka među manje rizičnima
Od 17 rafinerija u 10 zemalja regije nijedna nije zadovoljila najviše svjetske standarde, dok su samo četiri u kategoriji rafinerija manjeg rizika. Među manje rizičnima je i Rafinerija nafte Rijeka, stoji u analizi konzultantske kuće A.T. Kearney predstavljenoj na 4. Energetskoj areni. ‘Riječka rafinerija nalazi se u grupi manje rizičnih rafinerija prvenstveno zbog prometne povezanosti, odnosno pristupa moru i blizini kontinentalnih naftovoda, širine proizvodnog asortimana, koji obuhvaća proizvode od tekućeg ukapljenog plina i goriva za avione do brodskih goriva te integriranosti s vlastitom maloprodajnom mrežom. Riječ je o jednom od rijetkih svijetlih primjera u čitavoj jugoistočnoj Europi, a i kod nje, naravno, postoji mogućnost unaprjeđenja poslovanja kako bi dosegnula razinu najboljih svjetskih rafineriji’, objasnio je mlađi partner u A.T. Kearneyu Tomislav Čorak. ‘Kako bi bile konkurentne, rafinerije u Hrvatskoj i regiji moraju maksimalno iskoristiti mogućnosti vertikalne integracije, osigurati visoku zaposlenost svojih kapaciteta i sigurnu dobavu nafte’, zaključio je Čorak.