Nove tehnologije koje svake godine poskupljuju zdravstvene sustave, a premalo novca da bi se zadovoljile sve potrebe, samo su neki od problema s kojima se susreću sve svjetske ekonomije. No, posljednjih godina europske zemlje pri uvođenju novih lijekova, medicinskih proizvoda, kirurških procedura, dijagnostičkih postupaka, kao i ostalih tehnologija koriste tzv. postupak procjene zdravstvenih tehnologija (HTA). Riječ je o multidisciplinarnom, stručnom, nepristranom, objektivnom, temeljenom na principima medicine utemeljene na dokazima, i transparentnom procesu procjene kliničke učinkovitosti i sigurnosti, uz ekonomsku analizu novih ili već postojećih tehnologija u usporedbi s najboljom postojećom (tzv. zlatnim standardom) ili ako takva ne postoji, s trenutačnom, uobičajenom praksom.

Klinički i ekonomski ishodi
“Završni proizvod HTA predstavlja pisani dokument koji sadrži opis zdravstvenog problema i njegovo liječenje, opis nove zdravstvene tehnologije, kliničku učinkovitost, sigurnost, troškove i ekonomsku evaluaciju, u usporedbi s dosad najboljom postojećom, uz etička, organizacijska, socijalna i pravna načela”, objašnjava dr. Mirjana Huić, pomoćnica ravnatelja i voditeljica Odjela za razvoj, istraživanje i zdravstvene tehnologije pri hrvatskoj Agenciji za akreditaciju i kvalitetu u zdravstvu i socijalnoj skrbi. HTA pomaže racionalizaciji zdravstvenog sustava, dodaje, odnosno poboljšanju zdravstvene zaštite i povećanju njene učinkovitosti. “Učinci HTA mogu biti samo indirektni, na šest razina: svjesnosti o značaju HTA, prihvaćanju HTA procesa, jasnom korištenju HTA izvješća u procesima politike zdravstva, donošenju odluka temeljem HTA preporuka (npr. povrat troškova, stavljanje lijekova na liste), primjeni donesenih odluka u praksi, uz praćenje i mjerenje promjena, te mjerenje različitih ishoda kao npr. kliničkih ili ekonomskih ishoda”, objašnjava M. Huić. Ekonomske analize u zdravstvu, dodaje, posebice analiza troška i učinkovitosti, čine samo jedan segment HTA. “Njihov cilj je optimizirati troškovnu učinkovitost odnosno ostvariti najveću korist po jedinici uloženog novca. Takve ekonomske analize važan su element procesa HTA u razvijenim zemljama već mnogo godina. No, u Hrvatskoj ne postoji zakonska obveza izrade takvih ekonomskih analiza već samo obveza izrade analize utjecaja na proračun”, kaže M. Huić. Proces procjene zdravstvenih tehnologija započeo je prije tridesetak godina u Americi, a u Europi 1980. godine osnivanjem prve nacionalne HTA agencije u Švedskoj. Zbog njegove važnosti, kaže dr. Huić, danas većina zemalja članica EU te mnoge ostale države svijeta imaju osnovane ustanove za HTA te uspostavljen i dobro uhodan HTA proces.

Međunarodna suradnja
“Razvoj procesa HTA u Hrvatskoj započinje 2009. godine jer Agencija, iako osnovana 2007., nije bila u funkciji do 2009. godine. Budući da HTA nije prepoznat kao prioritet u Hrvatskoj, navedeni proces još nije završen. Još uvijek imamo nedostatan zakonski okvir, odnosno još uvijek nije definiran Pravilnik za procjenu zdravstvenih tehnologija, a važeći pravilnici ne definiraju jasnu i obveznu ulogu HTA u procesima donošenja odluka u zdravstvenoj politici, dok neki onemogućavaju dobivanje službenih podataka. Problem je i samo jedan zaposlenik u Odjelu Agencije te pomanjkanje novca”, kaže M. Huić. Pa iako je HTA u Hrvatskoj tek na početku, Odjel je prepoznao je važnost uključivanja u međunarodne aktivnosti pa je Agencija u ožujku 2010. godine postala tzv. partner s punim pravom glasa u projektu Europske mreže institucija za procjenu zdravstvenih tehnologija EUnetHTA JA (2010-2012) te je dobila poziv i za aktivnim uključenjem u EUnetHTA JA2. Riječ je o zajedničkim projektima Europske mreže i Europske komisije koje financira EU, a temelje se na prepoznavanju HTA kao prioriteta u sustavu zdravstva na europskoj razini. “Aktivnim sudjelovanjem u procesu zajedničke međunarodne procjene zdravstvenih tehnologija otklonjena je barijera na nacionalnoj razini odnosno nedostatak stručnjaka te su objavljena dva završna dokumenta na engleskom jeziku koji će, sukladno hrvatskim smjernicama za HTA, biti prilagođeni na nacionalnu razinu ako to bude zatražilo Ministarstvo, HZZO ili uprave bolnica”, objašnjava M. Huić. Iako je uložen velik trud da bi se HTA procesi postavili na nacionalnu razinu, nažalost izostaje potrebna potpora institucija koje bi ujedno trebale biti i glavni korisnici HTA procesa. S druge strane, M. Huić je krajem svibnja izabrana za predsjednicu Plenarne skupštine Europske mreže na razdoblje od dvije godine čime je na međunarodnoj razini postignut značajan uspjeh kojim je Hrvatskoj otvoren put prema europskoj HTA mreži.

Smjernice

Da bi se osigurala transparentnost procesa HTA nužno je postojanje jasnih smjernica za procjenu kliničke učinkovitosti i sigurnosti te ekonomskih analiza u zdravstvu, kao i smjernica za prilagodbu već postojećih procjena na nacionalne razine, uz znanstvene publikacije o metodologiji temeljenoj na znanstvenim dokazima.
“U suradnji Odjela za razvoj, istraživanje i zdravstvene tehnologije i članova multidisciplinarne radne grupe pripremljene su ‘Hrvatske smjernice za procjenu zdravstvenih tehnologija’ koje su objavljene u veljači 2011. godine. Smjernice će se dopunjavati, mijenjati i prilagođavati sukladno budućim promjenama zakonskog okvira za procjenu zdravstvenih tehnologija u Hrvatskoj, eventualnim znanstvenim metodološkim promjenama, kao i saznanjima i iskustvima tijekom praktičnog procesa procjene zdravstvenih tehnologija u Hrvatskoj”, kaže M. Huić. No, da bi se postigao osnovni cilj odnosno davanje nepristrane, stručne, objektivne i transparentne preporuke o opravdanosti primjene nove tehnologije ili zamjeni dosadašnje u svrhu donošenja konačne objektivne odluke u zdravstvenoj politici, koja u konačnici također rezultira poboljšanjem kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite, nužno je odustvo sukoba interesa te neovisnost Agencije, uz davanje jasnog zakonskog okvira sa strane Ministarstva, uz podršku i davanje dopuštenja zapošljavanju stručnjaka u Odjel za HTA, te osiguravanjem adekvatne financijske potpore.

Enormne uštede

Koliko HTA može pridonijeti zdravstvenom sustavu zorno pokazuju i primjeri iz Kanade i Austrije.
“Rezultati kanadske studije utjecaja 21 procjene zdravstvene tehnologije na zdravstveni sustav u Quebecku ukazali su na značajan utjecaj njih 19; gledajući ekonomske ishode, odluke donese temeljem navedenih procjena dovele su do racionalizacije zdravstvenog sustava uz godišnje smanjenje troškova između 16 i 27 milijuna kanadskih dolara. Analizirajući utjecaj nacionalnih HTA preporuka na razini Austrije, najveći utjecaj pokazao se na razini svjesnosti o značenju HTA na razini uprava bolnica, institucija socijalnog zdravstvenog osiguranja i ministarstva zdravlja, kao i na ekonomskim ishodima na bolničkoj razini gdje je smanjena razina troškova od nekoliko stotina milijuna eura, otvarajući time prostor redistribuciji učinkovitih i sigurnih tehnologija uz racionalizaciju zdravstvenog sustava”, navodi M. Huić. Prva procjena zdravstvene tehnologije na hrvatskom jeziku, koja se odnosi na transkatetersku ugradnju aortnog zaliska, napravljena je na zahtjev KBC-a Rijeka, te kasnije i temeljem zahtjeva KB Dubrava. U tijeku je i izrada HTA dokumenata zatraženih od HZZO-a, a vezana je uz primjenu inzulina odnosno prelaska lijeka s dopunske na osnovnu listu lijekova.

AKCIJA U TIJEKU

Evo gdje trenutno možete dobiti i preko 5.000 € popusta na novi auto

Nove dionice

Ne propustite novi val: Kako investirati u domaću grupaciju koja raste 38% godišnje?