Bankarski sektor dominantan je u ukupnoj imovini financijskog sektora u Hrvatskoj, no prvi put u prošloj se godini udio tog sektora spustio ispod 80 posto i iznosio je 78,6 posto, podatak je Hrvatske narodne banke objavljen u publikaciji Makrobonitetna analiza. Nakon bankarskog sektora, drugo mjesto zauzimaju društva za lizing s udjelom 6,2 posto, a na trećem su mjestu i dalje društva za osiguranje s udjelom 5,1 posto. Prema podatcima središnje banke, imovina društava za lizing koja ulaze u monetarnu statistiku HNB-a na kraju prošle godine iznosila je 20,2 milijarde kuna, što je 22,3 posto više nego na kraju 2004. godine. I dok se udio lizinga u ukupnoj imovini financijskih posrednika nastavio povećavati (sa 6,0 posto 2004. na 6,2 posto 2005.), smanjenje udjela društava za osiguranje, zamijetno još od 1999., nastavljeno je i u 2005., doduše, po manjoj stopi (sa 5,2 posto 2004. na 5,1 posto u 2005.).

Sofisticiraniji sustav
Analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić tvrdi kako je takva situacija pokazatelj razvitka hrvatskog financijskog sektora. “Tvrtke ali i građani prepoznaju druge načine financiranja kao isplativije te na taj način financijski sustav postaje sofisticiraniji. Predviđam da bi osim društava za lizing mogao porasti i udio investicijskih fondova kao opcija za najviše prinose tijekom nekog dužeg roka”, izjavio je Stojić. “Građani prepoznaju važnost dugoročnog ulaganja i viših prinosa koji se tim putem ostvaruju te shvaćaju kako je klasična štednja u valutnoj klauzuli jednostavno neisplativa”, završio je Stojić. U prošloj je godini nastavljen i rast imovine obveznih mirovinskih fondova, a njihova je relativna važnost u ukupnoj imovini domaćih financijskih institucija porasla sa 2,9 posto, koliko je iznosila krajem 2004., na 3,6 posto krajem 2005. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine, prema podatcima Hanfe, iznosila je 12 milijardi kuna, što je godišnji porast od 48,3 posto, a prosječan nominalni prinos u 2005. iznosio je 7 posto. Dobrovoljni mirovinski fondovi, unatoč stopi rasta neto imovine od čak 135 posto, i nadalje su najmanji posrednici na hrvatskom financijskom tržištu, njihov je udio 2005. bio tek 0,1 posto. Podatci HNB-a pokazuju pak znatan porast udjela otvorenih investicijskih fondova u ukupnoj imovini financijskog sustava, sa 1,8 posto 2004. na 2,8 posto 2005.

Zadruge najbrojnije
Štedno-kreditne zadruge još su najbrojnija, ali pojedinačno financijski, nakon dobrovoljnih mirovinskih fondova, najslabija su skupina financijskih posrednika na hrvatskom tržištu. Stambene štedionice u prošloj su godini zadržale svoj udio od 1,8 posto ukupne imovine financijskih posrednika. No prema veličini imovine svaka od četiri stambene štedionice premašuje velik broj manjih banaka.

Fond branitelja jači od svih dioničkih fondova zajedno
U prošloj je godini porastao i broj otvorenih investicijskih fondova i na kraju godine poslovalo ih je 49, odnosno 12 više nego na kraju 2004. Po statusu, otvoreni je investicijski fond i Fond branitelja iako je, napominju analitičari HNB-a, sa stajališta financijskog sektora on u biti zatvoreni dionički investicijski fond (otvoren je samo unutar određene populacije). Na kraju 2005. ukupna ulaganja Fonda branitelja iznosila su gotovo dvije milijarde kuna, po čemu on trostruko nadmašuje sve otvorene dioničke fondove zajedno.