Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Prljav početak i upitan kraj Clean starta

Autor: Marija Brnić
23. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Sve su tanje nade da će naručene analize stanja u državnome aparatu, koje će biti gotove tek početkom jeseni, na koncu i dati željeni rezultat

Isprva se činilo načelno dobrom idejom da tim Zorana Milanovića na samom početku svog mandata angažiranjem neovisnih stručnjaka utvrdi stanje u državnome aparatu i mogućnosti poboljšanja. No, realizacija samog projekta Clean start od početka nije dobro krenula.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najprije je sam premijer prejudicirao da će se angažirati više međunarodnih konzultanskih kuća na natječaju za četiri grupe državnih institucija, pa je od prvoga potpredsjednika Radimira Čačića došla pogrešna informacija o iznosu koji će država izdvojiti za taj hitan i važan posao. S njegovih se šest milijuna eura ukupna brojka spustila na četiri milijuna kuna. A potom se zbog bolovanja drugoga potpredsjednika Nevena Mimice kasnilo s objavom natječaja. Na kraju su pristigle ponude, od kojih jedna, KPMG-ova, za najosjetljiviju i najzahtjevniju grupu socijalnih institucija, čak šest puta viša od predviđenog iznosa. Ostale su ponude prihvatljive te se ovih dana očekuje odobrenje Vlade da se za njih sklope ugovori. No, ako i krene promptno, sama će se revizija odvijati cijelo ljeto i prijedlozi strategije razvoja i novoga koncepta upravljanja 22 državne institucije i javna poduzeća Banski dvori ne očekuju prije jeseni. Za najvažniji segment za koji nije bilo interesa u ponuđenim okvirima tražit će se novo rješenje. No, što god Vlada odabrala, samo rješenje već uvelike kasni. Start je već poprilično iza Vlade, a prvotni cilj – da se na taj način podvuče crta i utvrde potencijalne obveze za državni proračun, te osmisle moguće uštede i poboljšanja javnoga aparata – već je trebao biti u razradi. Pitanje je i što će se zapravo dobiti tim češljanjem. Iz revizorskih su krugova otvoreno izražavali skepsu zbog cijena, tvrdeći da se za na kraju predviđenu razinu novca pružaju tek osnovne revizorske usluge. Potvrdio je to na koncu i iskazani interes revizorskih i konzultantskih kuća, koji je prevladao za one grupe institucija u kojima se ocjenjivanje traži i za javne tvrtke koje čekaju veliki investicijski projekti, dok je tek jedna, i u startu neprihvatljiva, pristigla za ministarstva i zavode za zdravstvo, mirovine i socijalu. Kad je projekt iniciran, u Vladi su isticali da će njime država “zaraditi više od milijarde kuna”. Kako vrijeme odmiče, sve su tanje nade da će naručene analize na koncu i dati željeni rezultat, koji je trebao biti vidljiv i obilježiti početnu, najvažniju godinu za Vladu.

Isprva se činilo načelno dobrom idejom da tim Zorana Milanovića na samom početku svog mandata angažiranjem neovisnih stručnjaka utvrdi stanje u državnome aparatu i mogućnosti poboljšanja. No, realizacija samog projekta Clean start od početka nije dobro krenula.

Najprije je sam premijer prejudicirao da će se angažirati više međunarodnih konzultanskih kuća na natječaju za četiri grupe državnih institucija, pa je od prvoga potpredsjednika Radimira Čačića došla pogrešna informacija o iznosu koji će država izdvojiti za taj hitan i važan posao. S njegovih se šest milijuna eura ukupna brojka spustila na četiri milijuna kuna. A potom se zbog bolovanja drugoga potpredsjednika Nevena Mimice kasnilo s objavom natječaja. Na kraju su pristigle ponude, od kojih jedna, KPMG-ova, za najosjetljiviju i najzahtjevniju grupu socijalnih institucija, čak šest puta viša od predviđenog iznosa. Ostale su ponude prihvatljive te se ovih dana očekuje odobrenje Vlade da se za njih sklope ugovori. No, ako i krene promptno, sama će se revizija odvijati cijelo ljeto i prijedlozi strategije razvoja i novoga koncepta upravljanja 22 državne institucije i javna poduzeća Banski dvori ne očekuju prije jeseni. Za najvažniji segment za koji nije bilo interesa u ponuđenim okvirima tražit će se novo rješenje. No, što god Vlada odabrala, samo rješenje već uvelike kasni. Start je već poprilično iza Vlade, a prvotni cilj – da se na taj način podvuče crta i utvrde potencijalne obveze za državni proračun, te osmisle moguće uštede i poboljšanja javnoga aparata – već je trebao biti u razradi. Pitanje je i što će se zapravo dobiti tim češljanjem. Iz revizorskih su krugova otvoreno izražavali skepsu zbog cijena, tvrdeći da se za na kraju predviđenu razinu novca pružaju tek osnovne revizorske usluge. Potvrdio je to na koncu i iskazani interes revizorskih i konzultantskih kuća, koji je prevladao za one grupe institucija u kojima se ocjenjivanje traži i za javne tvrtke koje čekaju veliki investicijski projekti, dok je tek jedna, i u startu neprihvatljiva, pristigla za ministarstva i zavode za zdravstvo, mirovine i socijalu. Kad je projekt iniciran, u Vladi su isticali da će njime država “zaraditi više od milijarde kuna”. Kako vrijeme odmiče, sve su tanje nade da će naručene analize na koncu i dati željeni rezultat, koji je trebao biti vidljiv i obilježiti početnu, najvažniju godinu za Vladu.

Autor: Marija Brnić
23. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Kasni se vec dvadeset godina sa ovim osnovnim podacima, koje svaka normalna kompanija mora imati, da bi znala gdje stoji i sto joj je raditi. Tako gledano, par mjeseci kasnjenja ne igra veliku ulogu, ako konacni rezultat bude pravi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close