Dosad su već svima poznati motivi priče o Marku Zuckerbergu – odrastanje u Dobby Ferryju, predgrađu četrdesetak kilometara sjeverno od New Yorka, rat oko “thefacebooka” u harvardskim godinama i neumoljivi uspon u Silicijskoj dolini.

No, inicijalnom javnom ponudom Facebooka vrijednom oko sto milijardi dolara započinje novo poglavlje u jednoj od najsjajnijih poslovnih priča našega vremena. Kojom će se Zuckerberg nevjerojatno obogatiti. Nije nimalo loše za tvrtku koja prije samo osam godina nije ni postojala. U tom je slijedu događaja najviše sreće imao upravo Zuckerberg, posljednji u nizu revolucionara još od Gutenberga koji neprestano unaprjeđuju način na koji komuniciramo i razmišljamo.Ako ostavimo po strani zapanjujuće iznose od kojih nam se zavrti u glavi, mnogi će se zapitati je li Zuckerberg uistinu spreman za sve ovo? Grubo rečeno, je li dovoljno odrastao za upravljanje javnom tvrtkom vrjednijom od McDonald’sa ili Goldman Sachsa? Odgovor na to pitanje odredit će budućnost Facebooka, kao i sudbinu njegovih novih dioničara. Po prvi puta će Zuckerbergu (28) suditi nemilosrdna burza. “Uvijek se klade po pitanju hoće li osnivač biti uspješan”, objasnio je Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna, Zuckerbergov savjetnik i jedan od prvih ulagača u Facebook. “Zasad Zucku sjajno ide.”Teško je usprotiviti se toj tvrdnji. Međutim, pravo je pitanje u kojem će smjeru Zuckerberg nastaviti u svojstvu izvršnog direktora. Iako je on osobno odbio intervju za ovaj članak, iz razgovora s desetak ulagača i poduzetnika iz Silicijske doline, suradnicima iz Facebooka i njegovim mentorima, dobili smo obećavajuću sliku. Svi ti ljudi smatraju ga iznimno samouvjerenim vođom koji je izvukao pouke iz svojih neuspjeha (a bilo ih je, i to poprilično velikih), ali i iz zapanjujućih uspjeha.

Zuckeregovi prijatelji i suradnici tvrde da mu je sada cilj trajno ostati na mjestu izvršnog direktora. Čak i danas, netom uoči isplate od nekoliko milijardi, Zuckerberg je i dalje itekako svjestan vlastitih ograničenja, svi se oni slažu. Ondje gdje je najjači, a to je osmišljavanje proizvoda i strateško planiranje, običava upravljati na mikro razini. Kad su u pitanju stvari koje mu lošije idu, kao što su svakodnevni zadaci i logistika, zapošljava ljude koji su u tom spretniji. Tako je zaposlio najbolje inženjere i menadžere, među kojima je i Sheryl K. Sandberg (42), njegova desna ruka. Kolege pričaju da je upravo ona poučila počesto ekscentričnog Zuckerberga komunikaciji sa zaposlenicima te da je zahvaljujući njoj izgradio Facebook kao poduzeće. No Zuckerberg se može pohvaliti i savjetnicima koji nisu prisutni u sjedištu tvrtke u Menlo Parku u Kaliforniji, a neki od njih su tehnološki divovi Bill Gates i Steve Jobs, te drugi s vrlo raznolikih područja, primjerice Marc Andreessen, suosnivač Netscapea te Donald E. Graham, predsjednik i izvršni direktor tvrtke Washington Post Company. Jedan se ulagač prisjetio kako je Zuckerberg, kada ga je upoznao još 2005. godine, želio više od novca. Želio je upoznati Gatesa. (Kasnije mu je to pošlo za rukom zahvaljujući vlastitim naporima. A danas ga Gates redovito savjetuje kad je u pitanju filantropija ili kada Zuckerberg ima poteškoća u upravljanjem.) “Najzanimljivije u vezi Marka je kako je uspio samoga sebe istesati u vođu”, smatra Marc Benioff, izvršni direktor Salesforcea koji već godinama poznaje Zuckerberga. “On nije samo imao nevjerojatnu viziju industrije, već i nevjerojatnu viziju samoga sebe.”

Izvršni direktor u “kapuljači”
Neki i dalje Zuckerberga smatraju pomalo društveno neprilagođenim. “Mark i njegov zaštitni znak, hoodie. Time zapravo pokazuje ulagačima da ga nije briga”, izjavio je Michael Pachter, analitičar u tvrtki Wedbrush Securities za Bloomberg TV. “On će jednostavno nastaviti činiti ono što je oduvijek činio.” Pachter je dodao: “Osobno to smatram znakom nezrelosti. Mislim da on tek mora shvatiti da sada uvodi investitore u neku novu cjelinu te da im mora iskazati zasluženo povjerenje jer od njih traži novac.” Ali nitko ne može poreći da su se kako Wall Street, tako i Facebookovih 901 milijun korisnika mjesečno diljem svijeta privikli na Zuckerbergove mušice. “Kad je riječ o učenju, on upija poput spužve. Postavlja više pitanja nego bilo tko koga poznajem”, kaže jedan od njegovih prijatelja, koji je zbog skore inicijalne javne ponude želio ostati anoniman. “Izričito je svjestan u čemu je dobar, a u čemu je prosječan, odnosno osrednji.”

Opasna lekcija
Joe Green, njegov cimer s Harvarda kaže da je Zuckerberg imao previše samopouzdanja, pa se zbog toga ponekad doimao arogantnim. “Možda to smatrate lošom osobinom, ali ako želite pokrenuti nešto poput Facebooka, morate imati iracionalno visok stupanj samopouzdanja”, smatra Green, suosnivač aplikacije za Facebook pod nazivom Causes. Možda nas onda ne bi trebala iznenaditi Zuckerbergova fasciniranost drevnom Grčkom i Rimom. U dječačkoj dobi omiljena video igrica bila mu je Cilivilization, čiji je krajnji cilj “izgraditi carstvo”. Upravo je ta igrica, kaže jedan njegov prijatelj, bila “vježba za osnivanje Facebooka”. No 2006. godine Zuckerberg je umalo izgubio tvrtku uslijed niza događaja koje smatra svojim najvećim neuspjehom u ulozi izvršnog direktora. U to je vrijeme izvršni direktor Yahooa Daniel L. Rosensweig uporno udvarao Facebooku u nadi da će ga otkupiti. Zuckerberg je odredio cijenu od jedne milijarde dolara. Njih dvojica postigli su usmeni dogovor. A onda je pala vrijednost dionicama Yahooa, pa je snizio ponudu na 850 milijuna dolara. Zuckerberg je odustao od prodaje i zakleo se da nikada neće ponoviti istu pogrešku. Suradnike koji su podržavali prodaju izbacio je iz tvrtke. Njegova uvjerenja postala su javna stvar dok se Facebook suočavao s trnovitim problemima vezanima uz privatnost na internetu. Kada je Facebook 2006. godine uveo News Feed, mnogi su se korisnici razbjesnili što će se na početnoj stranici njihovih profila automatski izvještavati o svim promjenama i aktivnostima. Zuckerberg se u konačnici ispričao, ali nije ni najmanje izmijenio News Feed. Upravo suprotno, čak i sada potiče korisnike na razmjenu što veće količine informacije te se smiruje ili odustaje tek kada pritužbe postanu preglasne. Beacon, oglašivački program koji automatski na Facebooku javno objavljuje što su korisnici kupili na stranicama poput Amazona pokazao se potpunim promašajem.

Zuckerberg je odustao od njega i kasnije postigao sudsku nagodbu prema kojoj je platio 9,5 milijuna za osnivanje zaklade za privatnost. “Taj tip je neumoljiv”, izjavio je jedan bivši zaposlenik Facebooka. “Ako mu nešto ne pođe za rukom na jedan način, neprestano se tomu vraća.” Zuckerberg se 2005. godine obratio tvrtki Washington Post Company i predložio im ulaganje u Facebook. Kako je to kasnije opisao David Kirkpatrick u svojoj knjizi “Efekt Facebooka”, Zuckerberga su šokirale različitosti između te tvrtke i tehnoloških tvrtki iz Silicijske doline. “Zapanjile su me kulturološke različitosti, činjenica da ondje svi razmišljaju dugoročno”, citira se Zuckerberga u spomenutoj knjizi.

Zuckerberg je kasnije pratio Grahama puna četiri dana, prisustvovao sastancima i pokušavao naučiti kako upravljati velikom tvrtkom. Washington Post Company u konačnici je odbio ponudu ulaganja, ali Zuckerberga se dojmila dioničarska struktura spomenute tvrtke. Naime, u njoj postoje dvije vrste dionica, zbog kojih Graham ima znatno veću moć prilikom odlučivanja.

Sean Parker, suosnivač Napstera i prvi predsjednik te tvrtke također se pokazao pravim izvorom mudrosti za Zuckerberga. Parker, kojemu su danas 32 godine, pomogao je Zuckerbergu domoći se pravnih dokumenata prema kojima Zuckerbergu pripadaju dva mjesta u Upravi Facebooka. (Parker je dobio jedno mjesto.) A sve dok Zuckerberg ima mjesto u Upravi, nitko mu ne može oduzeti dionice. Dodatno, kada je Parker otišao iz Facebooka, svoje je mjesto prepustio Zuckerbergu.

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Nadalje, Zuckerberg je zarana potražio Jobsa. Njih su dvojica često znali prošetati sjedištem Applea u Palo Altu te, prema riječima mnogih, postali bliski prijatelji unatoč kasnijem poslovnom suparništvu. (Zuckerberga je nadahnuo Appleov dizajn, a Facebookove konferencije F8 uspostavio je na temelju godišnjih konferencija Macworld.) Usvojio je i Jobsov pristup zapošljavanju te često s kandidatima odlazio u šetnje puteljcima uz uredske prostorije. “Prstom mi je pokazao sjedište Applea, zatim HewlettPackarda i još nekih velikih tehnoloških tvrtki”, prošle je godine izjavila jedna osoba koju je Zuckerberg osobno zaposlio. “A onda je uperio prstom prema zgradi Facebooka i rekao mi da će ta tvrtka jednoga dana biti veća od svih koje je upravo spomenuo i da ću i ja postati dijelom toga priključim li joj se.”

Vješt pregovarač
“Ne trebaju nam odvjetnici. Popričajmo nasamo.” Upravo ovim riječima Zuckerberg nerijetko započinje pregovore s tvrtkama koje želi kupiti. U posljednjih osam godina, Facebook je kupio cijeli niz malih tehnoloških tvrtki kao što su FriendFeed, Snaptu i Gowalla, a u travnju je najavio i kupnju Instagrama za jednu milijardu dolara. Kao izvršni direktor, Zuckerberg se pokazao vještim pregovaračem. “Mark će uvjeriti tvrtku koju želi kupiti da bi trebali prihvatiti ponudu prema procjeni vrijednosti”, izjavio je jedan direktor. “Zatim će poći investitorima koji žele uložiti novac u Facebook i reći da im se navedena mala tvrtka želi priključiti za taj iznos te da bi trebali uložiti toliku svotu.” Posao sklopljen s Instagramom samo je dodatno naglasio kako je Zuckerberg zacementirao svoju moć tijekom posljednjih osam godina. I tako je sada Mark Zuckerberg u najsigurnijem položaju u povijesti tvrtke, ali i, s obzirom na inicijalnu javnu ponudu, puno izloženiji. Izvan tvrtke ima tek rijetke prijatelje. Ima djevojku i psa, koji ima profil na Facebooku (sa 541,786 “lajkova”). Katkad s nekolicinom prijatelja igra hokej na koturaljkama na prostoru pored sjedišta tvrtke. Oštro vijugaju i pucaju na gol u pomno odabranom trenutku. Igraju da pobijede.

Evelyn Rusli, Nicole Perlroth i Nick Bilton