Fizičar Stephen Hawking već ima uređaje koji mu omogućuju da komunicira, doduše, uz velik napor. Međutim, prošloga je ljeta britanski znanstvenik na glavu navukao nešto što je nalikovalo crnoj dizajnerskoj marami koja je pridržavala uređaj težine pera i veličine kutije šibica.Ta je naprava pod nazivom iBrain dio eksperimenta kojim bi se Hawkingu trebalo omogućiti da komunicira koristeći samo svoje misli.

Hawking je godinama paraliziran zbog amiotrofične lateralne skleroze, poznate i kao bolest Loua Gehriga. Uređaj pod nazivom iBrain dio je nove generacije prijenosnih uređaja i algoritama za živčani sustav kojima znanstvenici žele pratiti i dijagnosticirati poremećaje poput apneje tijekom sna, depresije i autizma. Izumitelj je uređaja Philip Low (32), neuroznanstvenik i izvršni direktor tvrtke NeuroVigil sa sjedištem u San Diegu. Lowov izum privlači pozornost kao moguća alternativa skupim klinikama za ispitivanje poremećaja u snu. “Štogod pacijenti činili, spavali, gledali televiziju ili se bavili nečime drugim, naš je uređaj u stanju istovremeno prikupljati podatke o njihovoj moždanoj aktivnosti i bilježiti ih za potrebe analize”, naglašava Low. Lowov se uređaj koristi samo jednim kanalom kako bi prepoznao signale moždanih valova koji se mijenjaju ovisno o našim aktivnostima i mislima, ali i patološkim indikacijama poremećaja u mozgu. Valove je teško očitati zbog toga što moraju proći kroz mnoge slojeve moždane kore i lubanje. Znanstvenici ih stoga tumače pomoću algoritma koji je Low razvio u svome doktorskom radu na Sveučilištu u Kaliforniji u San Diegu 2007. godine. Njegovo je prvotno istraživanje objavljeno u zborniku radova Američke akademije znanosti, a Low ga je proveo na zebrastim zebama. “Smisao je eksperimenta s Hawkingom u tome da ispitamo može li Stephen umom stvoriti dosljedan i ponovljiv obrazac koji računalo može prevesti, primjerice u riječ, slovo ili računalnu naredbu”, ističe Low.Istraživači su pričvrstili uređaj iBrain na Hawkingovu glavu i zatražili ga “da zamisli kako stišće desnu šaku”, kaže Low. “Naravno, Stephen ne može pomaknuti ruku, no motorički korteks u njegovu mozgu još uvijek može izdati tu naredbu i tako u njemu stvoriti električne valove.” Algoritam koji su razvili Philip Low i njegovi suradnici uspio je prepoznati Hawkingove misli kao signale koji su potom prikazani kao niz valova na ekranu. “Željeli smo saznati je li došlo do promjene signala. I zaista smo uočili promjenu”, ističe znanstvenik.

Lowova tvrtka NeuroVigil namjerava ponoviti istraživanje na velikom uzorku pacijenata s amiotrofičnom lateralnom sklerozom i drugim neurodegenerativnim bolestima. “Želim pomoći u istraživanju, poticati ulaganje u ovo znanstveno područje i, što je najvažnije, dati nadu oboljelima od amiotrofične lateralne skleroze i drugih neurodegenerativnih bolesti”, izjavio je Hawking.Slavni je britanski 70godišnji fizičar već surađivao s drugim izumiteljima koji pokušavaju razjasniti njegove misli. Inženjeri iz tvrtke Intel nedavno su projektirali posebno računalo kojime nastoje komunikacijski povezati Hawkingove infracrvene naočale koje očitavaju trzaje njegova lica sa sintetizatorom glasa, internetskom kamerom za Skype te posebnim monitorima. Intel tako nastoji razviti računalni softver za prepoznavanje lica koji bi mogao pratiti sitne promjene izraza lica, što bi moglo pomoći Hawkingu da učinkovitije komunicira s okolinom. Znanstvena je zajednica pozdravila Lowaov eksperiment, a utjecajni istraživači tvrde kako su ohrabreni potencijalom njegova uređaja iBrain. Ruth O’Hara, izvanredna profesorica psihijatrije i bihevioralnih znanosti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, namjerava koristiti iBrain za potrebe vlastita istraživanja autizma.NeuroVigil će nastaviti suradnju s Hawkingom i njegovim suradnicima kako bi poboljšali svoju novu tehnologiju i dešifrirali signale koje odašilju Hawkingove misli. Pred njima je mnogo posla, kao što je povezivanje Hawkingovih moždanih valova s računalima i uređajima koji mu omogućuju da komunicira s drugima. No prema riječima Philipa Lowa: “Ne bi li bilo divno kada bismo omogućili umu poput Hawkingova da barem malo bolje komunicira s nama?”

David Ewing Duncan