EN DE

Dijamanti – čuvari vrijednosti velikih količina novca

Autor: Marko Mujan
24. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Povećana potražnja i smanjena proizvodnja mogle bi povećati cijenu najdragocjenijeg kamena

Nije poznato kada je prvi put ljudskom rukom iz zemlje iskopan dijamant. Sigurno je, međutim, da se još u 4. stoljeću prije Krista na indijskom subkontinentu trgovalo sa svjetlucavim kamenjem. Ime dijamant potječe od grčke rijeci ‘adamas’ čime se ističe njegova čvrstoća i ‘nepobjedivost’ u odnosu na ostale tvari. Ekstremno stabilne strukture ugljika su ne samo jamstvo njegove čvrstoće već i uzrok spektralnog prelamanja svjetlosnih zraka u unutrašnjosti koje mu daje karakterističan odsjaj. To je ujedno i razlog visoke potražnje i popularnosti te simbol ljepote, vječnosti i uspjeha kako u žena tako i muškaraca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Teška proizvodnja
No kako uvijek biva s lijepim stvarima, dijamanti su rijetki i dostupni samo u teškim okolnostima. Stvoreno u dubini zemlje, ovo rijetko kamenje na površinu izlazi samo tijekom vulkanskih aktivnosti što na neki način drži preglednim broj rudnika diljem svijeta. Većinom se ipak mogu naći na područjima južne Afrike, Brazila, Indije, Kine, Sibira, Australije i sjeverne Amerike. Proizvodnjom dijamanta na tržištu dominira kompanija De Beers. Osnovana 1880. godine od kasnijeg premijera južne Afrike Cecil Rhodesa, ta je kompanija 2001. godine preuzeta od britansko-južnoameričkog konzorcija predvođenog kompanijom Anglo American. S proizvodnjom od 50 milijuna karata, De Beers u svojim rukama drži čak 30 posto svjetskog tržišta dijamanata. Od navedenih 50 milijuna karata čak 33 milijuna potječe iz Bocvane, 15 milijuna potječe iz Južne Afrike, a 2 milijuna iz Namibije. U doba kada se mnogi bogate kroz ulaganja u industrijske i oplemenjene metale, pomisao na cijenu dijamanta budi fantaziju sličnog potencijala. Takav način razmišljanja posebno je atraktivan u današnjim vremenima kada se sve više ulaže u plemenite metale kako bi se, na neki način, sačuvala vrijednost novca od inflacije. Nakon 25 godina prvi put možemo promatrati opadanje produkcije dijamanata na svjetskom tržištu što dovodi do špekulacija o daljnjem rastu cijene tog dragulja. James Picton, analitičar W.H. Ireland u Manchesteru, specijaliziran za tržište dijamanta, smatra da bi 2015. godine globalna ponuda dijamanta mogla pasti za čak 2 posto. Premda su investicije u nove i stare rudnike bile plodne, sve se teže mogu naći profitabilna skladišta. Uza sve nižu produkciju, dolazi i do porasta potražnje za luksuznom robom i nakitom, posebice iz ‘boom – zemalja’ kao što su Indija i Kina. Samo u Kini danas se proda dvostruko više dijamanta nego što je to bio slučaj 2001. godine, te se ove godine računa na daljnji porast utrška od visokih 20 posto. Picton procjenjuje da će globalna potražnja do 2015. godine godišnje rasti po stopi 6 posto do iznosa od 23 milijarde dolara. Prošle je godine po prosječnoj cijeni od 84 dolara po karatu producirano oko 1,2 milijarde sirovih dijamanata ukupne težine 160 milijuna karata i protuvrijednosti od oko 13,4 milijarde dolara. Kada se prati porast cijene dijamanata, ipak nije moguće vidjeti neki posebno velik razvoj koji bi se možda mogao na prvi pogled očekivati. Dugoročno su cijene možda u porastu, no teško bi mogle zadovoljiti zahtjeve natprosječnih prihoda. Štoviše, tržište dijamantima neprikladno je za privatne ulagače pa je cijena većinom formirana kroz trgovinu stručnjaka za dijamante a ne kroz standardno kapitalno tržište. Upravo su stručnjaci u stanju procjeniti ‘fair’ cijenu uzimajući u obzir kvalitetu, formu, boju i čistoću kamena.

Nije poznato kada je prvi put ljudskom rukom iz zemlje iskopan dijamant. Sigurno je, međutim, da se još u 4. stoljeću prije Krista na indijskom subkontinentu trgovalo sa svjetlucavim kamenjem. Ime dijamant potječe od grčke rijeci ‘adamas’ čime se ističe njegova čvrstoća i ‘nepobjedivost’ u odnosu na ostale tvari. Ekstremno stabilne strukture ugljika su ne samo jamstvo njegove čvrstoće već i uzrok spektralnog prelamanja svjetlosnih zraka u unutrašnjosti koje mu daje karakterističan odsjaj. To je ujedno i razlog visoke potražnje i popularnosti te simbol ljepote, vječnosti i uspjeha kako u žena tako i muškaraca.

Teška proizvodnja
No kako uvijek biva s lijepim stvarima, dijamanti su rijetki i dostupni samo u teškim okolnostima. Stvoreno u dubini zemlje, ovo rijetko kamenje na površinu izlazi samo tijekom vulkanskih aktivnosti što na neki način drži preglednim broj rudnika diljem svijeta. Većinom se ipak mogu naći na područjima južne Afrike, Brazila, Indije, Kine, Sibira, Australije i sjeverne Amerike. Proizvodnjom dijamanta na tržištu dominira kompanija De Beers. Osnovana 1880. godine od kasnijeg premijera južne Afrike Cecil Rhodesa, ta je kompanija 2001. godine preuzeta od britansko-južnoameričkog konzorcija predvođenog kompanijom Anglo American. S proizvodnjom od 50 milijuna karata, De Beers u svojim rukama drži čak 30 posto svjetskog tržišta dijamanata. Od navedenih 50 milijuna karata čak 33 milijuna potječe iz Bocvane, 15 milijuna potječe iz Južne Afrike, a 2 milijuna iz Namibije. U doba kada se mnogi bogate kroz ulaganja u industrijske i oplemenjene metale, pomisao na cijenu dijamanta budi fantaziju sličnog potencijala. Takav način razmišljanja posebno je atraktivan u današnjim vremenima kada se sve više ulaže u plemenite metale kako bi se, na neki način, sačuvala vrijednost novca od inflacije. Nakon 25 godina prvi put možemo promatrati opadanje produkcije dijamanata na svjetskom tržištu što dovodi do špekulacija o daljnjem rastu cijene tog dragulja. James Picton, analitičar W.H. Ireland u Manchesteru, specijaliziran za tržište dijamanta, smatra da bi 2015. godine globalna ponuda dijamanta mogla pasti za čak 2 posto. Premda su investicije u nove i stare rudnike bile plodne, sve se teže mogu naći profitabilna skladišta. Uza sve nižu produkciju, dolazi i do porasta potražnje za luksuznom robom i nakitom, posebice iz ‘boom – zemalja’ kao što su Indija i Kina. Samo u Kini danas se proda dvostruko više dijamanta nego što je to bio slučaj 2001. godine, te se ove godine računa na daljnji porast utrška od visokih 20 posto. Picton procjenjuje da će globalna potražnja do 2015. godine godišnje rasti po stopi 6 posto do iznosa od 23 milijarde dolara. Prošle je godine po prosječnoj cijeni od 84 dolara po karatu producirano oko 1,2 milijarde sirovih dijamanata ukupne težine 160 milijuna karata i protuvrijednosti od oko 13,4 milijarde dolara. Kada se prati porast cijene dijamanata, ipak nije moguće vidjeti neki posebno velik razvoj koji bi se možda mogao na prvi pogled očekivati. Dugoročno su cijene možda u porastu, no teško bi mogle zadovoljiti zahtjeve natprosječnih prihoda. Štoviše, tržište dijamantima neprikladno je za privatne ulagače pa je cijena većinom formirana kroz trgovinu stručnjaka za dijamante a ne kroz standardno kapitalno tržište. Upravo su stručnjaci u stanju procjeniti ‘fair’ cijenu uzimajući u obzir kvalitetu, formu, boju i čistoću kamena.

Nesigurno ulaganje
Za privatnog investitora je tako jedini siguran način participiranja u razvoju tržišta dijamanata ulaganje u dionice kompanija koji su se specijalizirali na njihovu produkciju i distribuciju. No ni taj put nije bezazlen jer investitor kroz kupnju vrijednosnih papira preuzima jedan dio operativnog rizika tih kompanija koji nekada može biti i prevelik. Pri pogledu na dionice nekih kompanija koje se bave proizvodnjom dijamanata može se zapaziti da su neke zabilježile poraste i do 400 posto no u operativnom smislu, samo se manjina može pohvaliti pozitivnim rezultatima. Dionica kanadskog Aber Diamond Corporation je po poslovanju i isplaćenoj dividendi zadovoljila i one investitore kojima porast od 10 na 30 eura u roku od četiri godine nije bio dovoljan. Veliku eksploziju razvoja cijena dionica ove su godine proslavile i kompanije Patrician Diamonds Inc. i Tiger International Resources Inc. koje su ove godine zabilježile porast od nevjerojatnih 314 i 217 posto.

Uspjeh novih kompanija
Osim nabrojenih veteranskih kompanija, uspjehom se ove godine može pohvaliti i nekoliko mladih tvrtki. Tako je kod nizozemske kompanije Elkedra Diamonds uspješni razvoj brazilskog Chapada-Alluvial projekta ove godine udvostručio cijenu njihove dionice. Do 2008. godine kompanija namjerava produkciju utrostručiti. Osim rezervi koje se kod 10 posto istraženog područja već sada procjenjuju na 285.000 karata, jamstvo za uspješno poslovanje investitorima također je bio i ugovor s distributerom dijamanata LLD Diamonds. Ova kompanija pripada izraelskoj Leview Diamond Group koja je nakon De Beers s godišnjim utrškom od 2,5 milijarde dolara druga kompanija na svijetu za preradu i distribuciju dijamanta. Premda su cijene dijamanata kroz strogu kontrolu giganata kao sto je De Beers više manje regulirane, potencijal razvoja i rizik ulaganja u dijamante još su uvijek vrijedni pozornosti. Možda će se uspjeh kompanija sljedećih godina nastaviti i time cijelom tržištu dati poticaj daljnjeg razvoja.

Autor: Marko Mujan
24. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close