HNB je izdao treći po redu broj publikacije “Makrobonitetna analiza” u kojoj se raspravlja o kretanju makrobonitetnih
pokazatelja hrvatskoga gospodarstva u 2005. godini prema statističkim podacima raspoloživim do kraja prvog tromjesečja 2006.U 2005. godini nastavljeno je tako relativno pozitivno kretanje nekih osnovnih makrobonitetnih pokazatelja započeto u prvom polugodištu. Inflacija se i dalje može smatrati relativno niskom. Realni gospodarski rast ubrzan je i iznosio je oko 4,3 posto. Osnovni pokretač rasta ponovno je bila osobna potrošnja, s time da su važnu ulogu ovoga puta imale i bruto investicije. Neki su se makrobonitetni pokazatelji pogoršali, a to se prije svega odnosi na povećanje godišnjeg deficita na tekućem računu platne bilance i na blago povećanje udjela inozemnog duga zemlje u BDP-u. 2005. godinu obilježio je i rast plasmana nefinancijskim poduzećima. Udio inozemnog duga u bruto nacionalnom dohotku na kraju 2005. iznosio je 85,2 posto što prema kriterijima Svjetske banke Hrvatsku svrstava među zaduženije zemlje. Ukupni dug javnog sektora iznosio je 108,6 milijardi kuna odnosno 47,4 posto udjela u BDP-u. Iako je relativna zaduženost javnog sektora tek neznatno porasla, te se i dalje nalazi daleko od gornje razine prema kriteriju EU, ona je veća u usporedbi sa zaduženošću u ostalim zemljama regije. (pd)
HNB je izdao treći po redu broj publikacije “Makrobonitetna analiza” u kojoj se raspravlja o kretanju makrobonitetnih
pokazatelja hrvatskoga gospodarstva u 2005. godini prema statističkim podacima raspoloživim do kraja prvog tromjesečja 2006.U 2005. godini nastavljeno je tako relativno pozitivno kretanje nekih osnovnih makrobonitetnih pokazatelja započeto u prvom polugodištu. Inflacija se i dalje može smatrati relativno niskom. Realni gospodarski rast ubrzan je i iznosio je oko 4,3 posto. Osnovni pokretač rasta ponovno je bila osobna potrošnja, s time da su važnu ulogu ovoga puta imale i bruto investicije. Neki su se makrobonitetni pokazatelji pogoršali, a to se prije svega odnosi na povećanje godišnjeg deficita na tekućem računu platne bilance i na blago povećanje udjela inozemnog duga zemlje u BDP-u. 2005. godinu obilježio je i rast plasmana nefinancijskim poduzećima. Udio inozemnog duga u bruto nacionalnom dohotku na kraju 2005. iznosio je 85,2 posto što prema kriterijima Svjetske banke Hrvatsku svrstava među zaduženije zemlje. Ukupni dug javnog sektora iznosio je 108,6 milijardi kuna odnosno 47,4 posto udjela u BDP-u. Iako je relativna zaduženost javnog sektora tek neznatno porasla, te se i dalje nalazi daleko od gornje razine prema kriteriju EU, ona je veća u usporedbi sa zaduženošću u ostalim zemljama regije. (pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu