Institut IGH zabilježio je u prvom tromjesečju ove godine konsolidirani gubitak od 3,3 milijuna kuna, dok je godinu prije ova građevinska tvrtka poslovala s dobiti od 2,76 milijuna kuna. U izvješću Uprave sa Zagrebačke burze stoji da je “smanjenje konsolidiranih poslovnih prihoda posljedica stagnacije ukupne građevinske aktivnosti te nepovoljnog dijela poslovne godine u kojem standardno izostaju prihodi od građevinske i turističke djelatnosti”.
Zimsko razdoblje negativno je utjecalo i na poslovanje Viadukta, navodi Joško Mikulić, predsjednik Uprave ove građevinske tvrtke, također u burzovnom izvješću. Viadukt je prvo tromjesečje završio sa 2,76 milijuna kuna gubitka, što je ipak znatno manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju kada je dosegao 39,32 milijuna. Negativan rezultat, navode nadalje u izvješću, posljedica je smanjenih investicija u cestovnu infrastrukturu. Iz Viadukta poručuju i kako za djelatnost kojom se ta grupa temeljno bavi, kvartalna izvješća ne mogu vjerno prikazati stvarne trendove poslovanja. Industrogradnja grupa je u prvom tromjesečju uknjižila gubitak od 423.000 kuna, dok je godinu prije poslovala s dobiti od 5,46 milijuna. Komentar Uprave sličan je prijašnjima pa se kaže kako se poslovanje “odvijalo u otežanim uvjetima značajno manje potražnje za građevinskim radovima te nelikvidnosti i neizvjesnosti u naplati potraživanja.” Otežanu naplatu potraživanja navode i u Viaduktu što otežava podmirenje obveza prema dobavljačima. Viadukt grupa je krajem ožujka ove godine zapošljavala 1624 radnika i u Upravi posebice naglašavaju sve težu redovitu isplatu plaća što zadaje glavobolje svim tvrtkama u sektoru.Svjetlo na kraju tunela poduzetnici građevinari naziru ipak u najavljenom Vladinu investicijskom ciklusu, kazuje Rudolf Rom iz Sektora građevinarstva u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Međutim, treba određeno vrijeme da se pripreme projekti i osigura novac. Rom kaže: “Podržavamo sve što je Vlada najavila od investicija vezanih za energetsku učinkovitost do ostalih projekata, ali građevinarstvo je toliko osiromašilo da ne može bez novca krenuti u izgradnju. Najavljeni avansi za pojedine projekte bili bi itekako dobrodošli jer se i po nekoliko mjeseci kasni s isplatama plaća zaposlenima.”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U članku di se pozivaju na izjave iz HGK malo toga može biti vjerodostojno! Kad novinarčić prenosi pametovanje ljene mafije koja nas reketari dođe mi muka!
Ova rečenica je katastrofalna. …NAJAVLJENI AVANSI ZA POJEDINE PROJEKTE BI DOBRO DOŠLI, jer se mjesecima
kasni s plaćama….
Tu i jest problem. Ako se isplata avansa potroši na zaostale plaće. poreze i doprinose, što će biti s početnim
kapitalom za financiranje samih radova? Hoće li vrijednost rada biti u investicijama tako VISOKA -, da se sa
15 % avansa , pokrije trošak prošlih i trenutnih obaveza za plaće …???
Onda , po tome- je satnica radnika previsoka, odnosno, cijene usluge i roba u građevini-PREVISOKE.
Mislim, da se radi o nesrazmjeru :
– inozemnih investicija, gdje se to može naplatiti
– domaćih investicija , gdje čekanje na naplatu- JE PREDUGO – I UKLJUČUJE previše troškova neradnih dana
mase besposlenih radnika u firmi …
Građevinarima treba omogući ODVOJENO financiranje. Odvojeni krediti za dospjele obaveze prema radnicima,
državi / porezi i doprinosi / i bankama / kamate/ – tj. jeftini reprogrami…
Taj dug nek građevinska kompanija ZAPAKIRA u jedan kredit – DUGOROČNO, tako da se iskobelja iz starih dugova i
zdravo krene naprijed.
Odvojeni krediti za nove projekte- materijal,sam trošak gradnje ovisno o Ugovoru i sve što prati gradnju, jamstva,
osiguranja..sl.Tu se nek banke osiguraju kako žele – upisom naplate u građevinske situacije …ili..kako god.
ako sam razumio tekst članka, onda je on kontradiktoran naslovu, jer naslov kaže da građevinari traže financijsku pomoća, a u članku samo da traže da im se plati ono što su odradili.
pa nije valjda financijska pomoć platiti nekomu dospjelo potraživanje??!
isto tako, trpati u isti koš reketare iz igh, kako-tako uspješni viadukt, i slomljenu industrogradnju u najmanju je ruku neozbiljno. novinar bi trebao imati nekog pojma o temi o kojoj piše.
po naslovu sam pomislio da građevinski radnici kojima se ne isplaćuju plaće traže fin.pomoć,
ali kada sam počeo čitati skoro mi suze krenuše radi ovolikih gubitaka,
predlažem da se pokrene Akcija – Pomozimo siromahu koji ne vidi sunca po mraku, te da za našega dobroga čovika(Juru) skupljamo dobrovoljne priloge, nema smisla da čovik nema po jednu nekretninu u svakome gradu, izgleda je jadničak već sve potrošio ili izgubio što je zaradio u obnovi
Uključite se u raspravu