EN DE

Iz sudske prakse

Autor: Poslovni.hr
08. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Podmirivanje duga banci nakon prijave krađe čeka
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-3658/1994 sporno je pitanje je li tuženica dužna podmiriti negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čekova, iako je o krađi pravovremeno obavijestila tužiteljicu i policiju.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ugovor o tekućem računu pored ostaloga određuje da o gubitku, krađi ili uništenju čekovne karte ili čekovnog blanketa, vlasnik odnosno ovlaštena osoba pismenim putem u najkraćem roku obaviještava poslovno-organizacijski dio banke kod koje se vodi račun. Posljedice gubitka i nestanka čekovne karte, čekovnog blanketa i ispunjenog čeka snosi vlasnik.Po mišljenju ovoga suda, budući da se u konkretnom slučaju radi o ugovornom odnosu kod čega su međusobni odnosi stranaka, pa i oni u pogledu odgovornosti za štetu nastalu u poslovanju po tekućim računima, određeni općim uvjetima za poslovanje po tekućim računima građana. Ovaj sud smatra da odnos stranaka treba tumačiti cjelovito, slijedom čega vlasnik tekućeg računa ne može odgovarati za negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čeka, ako je on kao ugovorna strana u cijelosti ispunio svoju ugovornu obvezu. U protivnome obvezivanje vlasnika tekućeg računa da u najkraćem roku obavijesti poslovno-organizacijski dio banke kod koje vodi račun ne bi imalo smisla ako bi unatoč tome vlasnik ukradenog čeka za nj odgovarao.

Podmirivanje duga banci nakon prijave krađe čeka
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-3658/1994 sporno je pitanje je li tuženica dužna podmiriti negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čekova, iako je o krađi pravovremeno obavijestila tužiteljicu i policiju.

Ugovor o tekućem računu pored ostaloga određuje da o gubitku, krađi ili uništenju čekovne karte ili čekovnog blanketa, vlasnik odnosno ovlaštena osoba pismenim putem u najkraćem roku obaviještava poslovno-organizacijski dio banke kod koje se vodi račun. Posljedice gubitka i nestanka čekovne karte, čekovnog blanketa i ispunjenog čeka snosi vlasnik.Po mišljenju ovoga suda, budući da se u konkretnom slučaju radi o ugovornom odnosu kod čega su međusobni odnosi stranaka, pa i oni u pogledu odgovornosti za štetu nastalu u poslovanju po tekućim računima, određeni općim uvjetima za poslovanje po tekućim računima građana. Ovaj sud smatra da odnos stranaka treba tumačiti cjelovito, slijedom čega vlasnik tekućeg računa ne može odgovarati za negativni saldo na svom računu koji je posljedica krađe čeka, ako je on kao ugovorna strana u cijelosti ispunio svoju ugovornu obvezu. U protivnome obvezivanje vlasnika tekućeg računa da u najkraćem roku obavijesti poslovno-organizacijski dio banke kod koje vodi račun ne bi imalo smisla ako bi unatoč tome vlasnik ukradenog čeka za nj odgovarao.

Otkazni rok ne utječe na zakonitost otkaza
Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Revr 403/07 u pobijanoj odluci je navedeno da otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza što je u skladu s odredbom čl. 111. st. 4. Zakona o radu. U vrijeme donošenja prvostupanjske odluke tužiteljica se nalazila na godišnjem odmoru što je tuženica, prema navodima same tužiteljice, u skladu sa zakonom uzela u obzir u svezi s tijekom otkaznog roka. Okolnost da tužiteljica ne može sa sigurnošću predvidjeti na koji će način tuženica uzeti u obzir odustnost tužiteljice, ne čini nezakonitom pobijanu odluku tuženice glede početka otkaznog roka..

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo

Autor: Poslovni.hr
08. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close