Pred kineskog premijera Wen Jiabaoa, koji je jučer na sastanku o jačanju suradnje Kine i srednje Europe u Varšavi ponudio otvaranje kreditne linije od 10 milijardi dolara za projekte suradnje u infrastrukturi, novim tehnologijama i zelenom gospodarstvu, Hrvatska je došla s prijedlogom projekata nove Luke Rijeka, odnosno njezina širenja na sjeverni dio Krka, uz povezivanje novog mosta s željezničkom prugom Rijeka-Zagreb-Botovo, na paneuropskom prometnom koridoru Vb, te s projektima iz područje energetike. Zanimanje za te projekte prije nekoliko su dana iskazali su čelni ljudi kineske brodarske kompanije COSCO za posjeta Banskim dvorima.

“Ovdje razgovaramo s najozbiljnijim potencijalnim partnerima i naravno da su kineske kompanije i država važan sugovornik, no ništa nije gotovo. Razgovarat ćemo i s drugim zainteresiranima i ići na javni natječaj”, izjavio je premijer Zoran Milanović novinarima nakon sureta s kineskim premijerom Wenom u čijoj je pratnji bilo 300-tinjak predstavnika tvrtki.Izgradnju nizinske pruge i razvoj riječkog prometnog pravca Milanovićeva je Vlada već označila kao strateški projekt, no još je u početnom stadiju. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture ističu kako je riječ o dosad najsloženijem investicijskom projektu, koji nadilazi sve dosadašnje, uključujući i one u cestogradnji. Tek predstoji veliki dio posla pripreme projekata i modela financiranja, što pak znači da bi bilo optimistično očekivati početak izgradnje za tri do četiri godine. U narednim tjednima osnovat će se povjerenstvo za željeznice, koje će raditi sve pripreme za gradnje pruga, a na čijem će čelu biti Zoran Milanović. Na razvoju željeznice na nekim je dionicama spremnost projekta bolja, no neke tek treba pripremati.Prvi radovi na dionici Dugo Selo-Križevci, za koju je izrada projektne dokumentacije pri kraju, startat će 2014., dok je za dionice Hrvatski Leskovac-Karlovac, Goljak-Skradnik, kao i Križevci-Koprivnica-državna granica, u tijeku je nadmetanje za izradu idejnih i glavnih projekata i ishođenje dozvola, a početak gradnje na tim dionicama očekuje se tek 2016. godine. Za dio pruge od Rijeke do Karlovca, koji se gradi na novoj trasi, kraćoj 50-ak kilometara od postojeće, tek po usvajanju Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a što se očekuje do konca godine, pristupilo bi se otkupu zemljišta na kojem će se graditi pruga.

Procjene su da je nizinska pruga investicijski zahvat vrijedan od 3 do 5 milijardi eura, no način na koji će biti financiran tek će se razmatrati. U Ministarstvu prometa kažu kako to uključuje i mogućnost koncesije, kao i korištenja EU fondova. “Nizinska pruga po opsegu je veći projekt i od autocesta Zagreb-Split i Zagreb-Rijeka i stoga što nije riječ samo o pruzi, nego i nizu drugih velikih investicija koje se moraju dogoditi ako se pruga realizira. To je, među ostalim, i novi Krčki most, preko kojeg neće ići samo cesta nego i željeznica, te definiranje novog kontejerskog terminala na Krku i razvoj pratećih gospodarskih zona i centara”, poručuju iz Ministarstva prometa i infrastrukture, no ne upuštaju se u procjene kolika bi bila vrijednost tih ulaganja jer tek treba izraditi projekte. Sadašnja pruga može servisirati postojeće kapacitete u riječkoj luci, no otvaranje mogućnosti da se riječka luka snažnije počne koristiti za promet roba s Dalekog istoka, automatski podrazumijeva nužnost razvoja i pruge i kontejnerskog terminala. Stoga u Vladi nizinsku prugu, novi most i luku na Krku rado promatraju kao jedinstven projekt, čiju realizaciju treba vremenski uskladiti. Što se samog financiranja tiče, budući da interes, uz Kineze, iskazuju i ulagači iz Europe, posebno Njemačke, kao i Rusije, te SAD-a, aktualna vlast smatra da se treba voditi logikom da se “financiranja može prihvatiti onaj tko može osigurati tokove roba na tom pravcu, te tako opravdati investiciju”.

U planu je obnova nizinske pruge, novi Krčki most preko kojeg će ići i željeznica, te novi kontejerski terminal