U mjestu Bačva pokraj Višnjana u Istri Aleksandar Stefanov, vlasnik obrta Milena, podigao je novi pogon za preradu i proizvodnju bakalara koji je financiran iz pretpristupnog programa IPARD. Pogon je sagrađen prošle godine zahvaljujući pedesetpostotnom sufinanciranju iz IPARD programa, što iznosi 1,7 milijuna kuna, a kako je većina novca dobivena tek ove godine, Stefanov je stoga tek prošlog petka priredio svečano otvorenje. Dodatni razlog za slavlje bilo je i dobivanje izvoznog broja EU, koji će omogućiti širenje na međunarodna tržišta i time, kaže naš sugovornik, otvaranje uskoro novih radnih mjesta. Na svečano otvorenje bili su pozvani najviši istarski uzvanici te potencijalni kupci iz Italije, među kojima i Ermanno Tagliapietra, vlasnik tvrtke Tagliapietra, koji je obećao kupiti prvih stotinu kilograma prerađenog bakalara.

Od konobe do izvoza
Biznis obitelji Stefanov počeo je još 1986. kada su u selu Bačva otvorili istarsku konobu. Počeli su pripremati bakalar na bijelo kao specijalitet konobe. Kada su ga neki gosti zaželjeli ponijeti kućama i kad je potražnja počela naglo rasti, odlučili su proizvoditi ga i distribuirati na veliko. Aleksandar Stefanov kao stariji sin bio je zadužen za vođenje bakalarnice, dok je njegov brat Đorđe preuzeo konobu. Plasman na tržište krenuo je 1996. nakon što su dobivene sve dozvole. Obitelj je tada počela sa strojem kapaciteta sedam litara, a kako je potražnja rasla, tako su se povećavali i kapaciteti. Prije otvaranja pogona radili su s tri stroja kapaciteta stotinjak litara i manjom pratećom opremom. U početku se proizvodio samo bakalar na bijelo u rinfuznom pakiranju, a od 2003. godine Stefanovi su obogatili asortiman. To su Pikantino s dodatkom čilija i crvene paprike, Oliveto s dodatkom maslina i maslinovog ulja i Tartufino s dodatkom crnih tartufa. U listopadu 2006. uveden je HACCP sustav kontrole kvalitete proizvodnje hrane. Počelo se i s novim pakiranjima bakalara od 150 i 250 grama s rokom trajanja od 25 dana. Proizvodi su namijenjeni uglavnom većim trgovačkim centrima, dok se rinfuzna pakiranja od 0,5 do pet kilograma prodaju restoranima i hotelima. Sada kad je otvoren pogon, mogu raditi proizvode s duljim rokom trajanja, što će biti zanimljivo stranim kupcima, ponajprije u Italiji i Sloveniji. Stefanov tumači: “Kako smo dobili izvozni broj, već smo dogovorili izvoz u Italiju, a velik je interes i na tržištima Slovenije, Crna Gore i u Srbije, posebno u Beogradu. Potencijalni kupci su kao i kod nas, od većih trgovačkih lanaca i hotelskih kuća do manjih trgovina i restorana. Dakako, to će ovisiti o distributeru.”

Svaki svojim putem
Stefanov se prisjeća i kako su u početku nalazili kupce samostalno, od vrata do vrata uz brojne degustacije, a poslije su ih mnogi prepoznali i sami zvali. Bilo je i mnogo odlaženja na sajmove, donacija u humanitarne i u promidžbene svrhe i sl. Danas rade u cijeloj Hrvatskoj. Od trgovačkih lanaca kupci su Metro, Mercator, Plodine, Kaufland, Vrutak, Konzum i mnogi manji diljem Kvarnera i Istre. Od hotelskih kuća njihove proizvode od bakalara drže Jadran hoteli, Plava laguna, Valamar i drugi manji privatni hoteli i restorani. O financijskim pokazateljima Stefanovu je teško govoriti jer bi mogao smatra pogriješiti. “Prije smo bili svi jedan obrt, a sada smo dva. Prije je sve to bilo izmiješano i podaci ne bi bili točni. S druge strane o financijama ne bih govorio javno, ipak postoji poslovna tajna”, rekao je. Međutim, Stefanov odmah nastavlja kako svi koji žele povlačiti sredstva EU trebaju biti financijski stabilni i bez ikakvih dugova jer se sve temeljno provjerava prije izgradnje, u tijeku i nakon izgradnje još pet godina.

Na pitanje koliko će otvarati novih radnih mjesta odgovara: “Prije ih je bilo deset, ali mi braća smo se odvojila s obrtima i svaki ima po pet zaposlenih, dok su roditelji otišli u mirovinu.” Đorđe Stefanov zapošljava ljude sezonski prema potrebi za konobu, a Aleksandar namjerava u idućih pet do deset godina zaposliti još pet do deset radnika, ovisi o tržištu i potražnji. Aleksandar Stefanov kaže da su se na IPARD-ov natječaj prijavili prije nekoliko godina s projektom “Ulaganje u izgradnju i opremanje objekata za preradu ribe” i zatražili 1,840.894 kuna. Međutim, sve dok se pogon nije izgradio, nisu mogli računati na isplatu potpore. Stefanovi su sagradili objekt i planirali useljenje uoči Uskrsa prošle godine. No oduljilo se iz više razloga i danas Aleksandar kaže:

Sve prema pravilima
“Sve to dugo traje zbog duge pripreme obilne dokumentacije. Najprije treba skupiti sve ponude od tri ponuđača za bilo koju nabavu vredniju od 5000 eura.” Nadalje objašnjava kako se moraju donijeti procjene opasnosti radnog mjesta, projekt zaštite okoliša, odobrenje projekta od državne veterinarske uprave, odobrenja kredita i bankarskih financiranja. To sve traje od tri do četiri mjeseca i s nikakvom gradnjom se ne smije započeti dok se ne potpiše ugovor s Agencijom za plaćanje. Kako bi upozorio sve koji planiraju koristiti sredstva iz fondova EU, naš sugovornik upozorava: “Kad počnete gradnju, strogo se morate držati svega što je isplanirano i za što su dane ponude, a u slučaju bilo kakvih promjena morate obavijestiti agenciju, zaustaviti gradnju i čekati odobrenje za promjene. Mogu se maksimalo učiniti tri izmjene, za što je potrebna nova dokumentacija. Naravno, teško je nešto izvršiti 100 posto kako je i isplanirano jer na papiru je jedno, a na terenu drugo pa promjena ima uvijek i sve se opet mora čekati.”

Kako uzeti novac

“Kad ste sve izgradili i sve isplatili do zadnje lipe, piše se zahtjev za isplatu novca i ponovno se prikuplja sva dokumentacija za ugrađeni i kupljeni materijal. Priča tu nije gotova jer u međuvremenu trebaju također izaći sve inspekcije, pregledati ga i odobriti. Potrebni su među ostalim dokumenti o zaštiti na radu, zaštiti od požara, zaštiti okoliša, vodopravna dozvola, gospodarska dozvola, uvođenje HACCAP-a, veterinarske inspekcije i veterinarski broj, pregled za izvozni broj itd. Ni tu nije kraj jer kada se preda zahtjev za isplatu, čeka se odgovor. Zna se zatražiti nadopuna dokumentacije jer u svim ovim papirima neki slučajno pogriješe što se naravno mora ispraviti. Kad je dokumentacija gotova, dolazi na red kontrola agencije na terenu koja provjerava odgovara li dokumentacija stvarno izvršenom stanju”, strpljivo podučava Stefanov.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?