Više desetaka novopečenih srpskih biznismena plaća visoku cijenu zbog toga što su u doba privatizacije uzimali neumjereno visoke kredite kojima su – pod povoljnim uvjetima i uz naklonost vladajućih struktura – kupovali društvena i državna poduzeća. Prema podacima središnje banke, njihovi dugovi iznose više od tri milijarde eura, koje nemaju odakle vratiti.

Gotovo svaki četvrti biznismen nije u stanju redovito podmirivati obveze prema bankama, kojima su nenaplativi zajmovi narasli na 19,2 posto. Kreditima su kupovali lokacije na kojima su gradili poslovnostambene komplekse u kojima je cijena stana iznosila 4000 eura po četvornome metru. Za 15-postotne kamate nisu se brinuli jer se svaki uloženi dinar višestruko isplatio. Na njihovu žalost to nije dugo trajalo. Stanovi i poslovni prostori zbog krize zjape prazni iako im je cijena sad višestruko niža. Iskusniji biznismeni uspjeli su se izvući prodajući dio imovine. Miroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, svoju je najupješniju tvrtku, maloprodajni lanac Maxi, prodao Delhaizeu za 932,5 milijuna eura. Srpski kralj bakra Zoran Drakulić američkim je investicijskim fondovima RC2 i Darbyju za 240 milijuna eura prodao kompaniju East point u sastavu koje posluju valjaonica bakra, tvornica kabela Novkabel, Beogradska pekarska industrija, Klas i Žitomlin. No nisu svi imali atraktivne tvrtke za prodaju. Milo Đurašković, vlasnik sedam građevinskih poduzeća, završio je u zatvoru zbog sumnje da je prisvojio 33 milijuna eura. Radosav Sekulić, posljednji šef carine u SFRJ i direktor konfekcijske tvrtke Rudnik, upustio se u neistražene farmaceutske putove i osnovao Habitfarm, koji je u međuvremenu bankrotirao zbog potraživanja 122,8 milijuna eura. Sekulićevo ime veže se i uz iznuđenu prodaju lijekova zdravstvenim ustanovama.

Đorđije Nicović, svojedobno visoki činovnik u središnjoj banci, kreditima je kupovao konfekcijske tvrtke i poljoprivredna zemljišta. Računao je da će pretvorbom u građevinsko zemljište ostvariti višestruku zaradu, ali dogodilo se suprotno. Agencija za privatzaciju oduzela mu je tvornice Prvi maj i Niteks jer nije ispoštovao uvjete kupoprodajnih ugovora, a bankama je ostao dužan 100 milijuna eura. Vlasništvo vrijedno pola milijarde eura smanjilo mu se na petinu. Sada kao vlasnik tvrtke Irva investicije tvrdi da je dug smanjio na 20 milijuna eura jer je u međuvremenu prodao udjele u pojedinim tvrtkama. Marcusu Reineckeru, vlasniku Velefarma, blokirano je 80 milijuna eura jer dugovi tvrtke iznose 250 milijuna eura. Braća Milan i Bogdan Rodić svoj su maloprodajni lanac prodali Mercatoru. Najtragičnije je završio Milan Zukanović, vlasnik građevinskog poduzeća Koling, koji se ubio zbog dugova bankama i zelenašima. Mnoge biznismene tek očekuju neugodnosti jer je Europski parlament zatražio reviziju privatizacije više desetaka kompanija, među kojima se nalaze C market Miroslava Miškovića, zatim kompanija Novosti i Luka Beograd Milana Beka. Preispitivanje se traži i za smederevsku željezaru, koju je vlada svojedobno prodala američkoj kompaniji USS za 23 milijuna dolara.