Austrija je s 6,3 milijarde eura investicija, najveći strani ulagač u Hrvatskoj, a čemu je uvelike primogla i aktivnost Hrvatsko-austrijske trgovinske komore (HATK).

Investicija u Vipnet
Komora početkom lipnja slavi svoju 10. godišnjicu, a očekuje se da će o važnosti suradnje dviju zemalja i budućim perspektivama govoriti na svečanosti u sjedištu Hrvatsko-austrijske trgovinske komore u Grazu i hrvatski Predsjednik Ivo Josipović. “Iako ljudi obično misle da su austrijske investicije u Hrvatsku vezane uglavnom za banke i osiguravajuće kuće, statistike pokazuju da nije tako. Austrijanci su uvelike prisutni u industriji, građevinarstvu, turizmu, medijima te telekomunikacijama”, kaže Slavko Begić, glavni opunomoćenik HATK-a, a prije toga dugogodišnji hrvatski diplomat u Njemačkoj i Austriji. On pojašnjava da je najveće austrijsko ukupno ulaganje bilo zapravo u Vipnet u koji je ušlo više od dvije milIjardi kuna kapitala iz te zemlje. U Komori navode da je javnosti manje poznat podatak da je prvo ulaganje iz Austrije u našu zemlju bilo upravo u industriju, i to u Đuro Đaković kotlove, u prvoj polovici 1990-ih. S druge strane, kaže Begić, osim austrijskih, gotovo da i nije bilo ozbiljnijih stranih investicija u hrvatski turizam.U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 900 austrijskih tvrtki dok je obrnuto situacija nepovoljnija te, uz izuzetke, naše kompanije gotovo da i nisu nazočne u Austriji putem svojih podružnica ili tvrtki kćeri. No, usprkos ovakvom nesrazmjeru u broju poslovnih subjekata, trgovinska bilanca Hrvatske s tom zemljom i nije tako nepovoljna kako bi se očekivalo. Ukupna robna razmjena je lani iznosila 1,29 milijardi eura, od čega na naš uvoz otpada 725, a na izvoz 547 milijuna eura. Trend rasta hrvatskog izvoza u Austriju vidljiv je već nekoliko godina, dok podaci za prva dva mjeseca 2012. govore o rastu izvoza za čak 46 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Izvoz elektronike
Za razliku od uvriježenog mišljenja da Hrvatska nema što ponuditi zapadnom tržištu osim sirovina i polusirovina za industriju, u Komori kažu da se najveći dio našeg izvoza u Austriju sastoji od tehnološke robe. “Najveći pojedinačni izvoznik u Austriju je tvrtka Selk iz Kutine. Radi se o elektroničkoj industriji s više od 2000 zaposlenih koja na austrijsko tržište, za svoje tamošnje partnere, plasira elektroniku za automobilski i industrijski sektor”, pojašnjava Begić. Takođe navodi primjer i tvrtki koje rade djelove za druge visokotehnološke sektore, čak i avio-industriju. Isto tako, Podravka, prema saznanjma HATK-a, na austrijsko tržište plasira više od 2000 tona vegete i gotovih juha, a što je više nego što je to slučaj s tržištima Srbije ili Slovenije. U Komori ilustriraju važnost Austrije za hrvatske izvoznike i statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku u Zagrebu prema kojima naš izvoz u Austriju u 2011. godini premašuje izvoz u Francusku, Veliku Britaniju i Nizozemsku zajedno.Hrvatsko-austrijska trgovinska komora osnovana je s ciljem da unaprijedi i intenzivira gospodarsku suradnju Austrije i Hrvatske, a na čemu radi putem bilateralne komunikacije te masovnijih skupova. Tako se redovito svake godine u Beču održava “Hrvatski dan” na kojem se posebno predstavlja jedna hrvatska županija, a ove godine će to biti Slavonsko-brodska. Prošle godine je u Zadru održan veliki poslovni skup o hoteljerskoj infrastrukturi, a nešto slično planira se u 2012. Naime, početkom listopada će u Poreču hrvatski i austrijski gospodarstvenici i stručnjaci razgovarati na temu “Hrvatski turizam na Jadranu izvan glavne sezone”.

Zajedničko tržište
Ulazak u EU bi trebao dati dodatni impuls hrvatsko-austrijskim gospodarskim odnosima, očekuju u Komori. Iako je austrijski kapital prisutan u gotovo svim segmentima domaćeg gospodarstva, Begić vidi još velike mogućnosti za buduću suradnju. Kao jednu od najvećih prilika vidi najavljena ulaganja u hrvatsku infrastrukturu koja se mjere u milijardama eura. Austrija ima veliku operativu koja je već sudjelovala u projektima cestogranje u našoj zemlji, a u narednom razdoblju bi posebno interesantne mogle postati željeznice. U trgovinskoj Komori smatraju da bi investitori iz Austrije mogli pokazati veliki interes za cargo promet, ali i za izgradnju brze željeznice Rijeka – Zagreb – Graz – Beč. Naime, postojeća željeznička pruga koja povezuje Zagreb i Beč je stara i neučinkovita. Begić pojašnjava da Hrvatsko-austrijska trgovinska komora nije jedina zaslužna za jako dobru suradnju dviju zemalja te da tu svakako treba spomenuti i hrvatsko Veleposlanstvo u Beču.

Sajam

Rexpo sajam i u Austriji?
Da bi ojačao suradnju hrvatskih i austrijskih gospodarstvenika, Slavko Begić razmišlja o organizaciji specijaliziranog investicijskog sajma u Beču ili Grazu. “Velik broj ljudi iz struktura lokalne i regionalne vlasti na zagrebačkom sajmu investicija i komercijalnih nekretnina REXPO dao nam je ideju da tako nešto napravimo i u Austriji, možda čak u suradnji s organizatorima zagrebačkog događanja. Naime, iako je ovo u Zagrebu bio hvalevrijedan događaj s velikim brojem sudionika, činjenica je da su tu prevladavali Hrvati, a ne strani investitori. Oni se moraju tražiti tamo gdje ih ima, a teško je očekivati da će oni sami u većem broju doći negdje gdje bi ih mi željeli vidjeti”, smatra Begić.