Pokazatelji u hrvatskom obrtništvu nisu dobri. U odnosu na 2010. godinu, 2000 obrta je manje, 17.000 obrta je blokirano, obrtnici duguju šest milijardi kuna i izgubljeno je 13.000 radnih mjesta. Sve ove podatke iznio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), na obrtničkom forumu “Poticaji obrtništvu za poticaj gospodarstva”.
“U posljednje vrijeme postoji suglasje između HOK-a i politike, međutim vrijeme je da se s riječi prijeđe na djela”, konstatirao je Ranogajec. Kao najveće probleme obrtnika izdvojio je problem neregistrirane djelatnosti i nefleksibilnog radnog zakonodavstva. Obrtnike ipak najviše muči Zakon o neograničenoj odgovornosti prema kojem u slučaju dugovanja obrtnici odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom. Stjepan Koraj, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta Gorana Marasa, rekao je kako se taj problem pokušava riješiti. Koraj je ustvrdio da je u suradnji s Ministarstvom financija formirana radna skupina te da su na dobrom putu da se OIB obrtnika i pravno odvoji od OIB-a djelatnosti. U sklopu foruma Koraj je prezentirao i projekt poticanja poduzetništva i obrta “Poduzetnički impuls”.Dobar poticaj za obrtnike predstavio je Darko Liović, predsjednik Uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG), koja od danas odlukom Sabora postaje Hamag Invest, čime joj se ovlasti dodatno proširuju. Agencija će pomagati poduzetnicima s idejom da pronađu investitora, a i povećava se jamstveni program s jedne na dvije milijarde kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“…Kao najveće probleme obrtnika izdvojio je problem neregistrirane djelatnosti….” ovo mora da je ŠALA! Zar nije veći problem kako radi 17.000 obrta koje je blokirano? Oni vjerojatno rade preko računa, ha ha ha!
“Obrt s ograničenom odgovornosti” – dobro zvuči!
Na kraju 2011. godine dug središnje države iznosio je 154,2 milijarde kuna što je 18,2 milijarde kuna više nego na kraju prethodne godine
Evo, i što ćemo sada???
koliko od tih obrtničkih milijardi kuna duga otpada na ne fakturirane a naplačene usluge i proizvode, koliko otpada na predujam PDVa na te iste nenaplačene usluge i proizvode, koliko na ZAMP, spomeničku rentu, HRT pristojbu, komorski doprinos, vodne naknade, komunalne naknade, kazne min. financija radi banalnih prekršaja i neusklađenosti sa zakonom uslijed čestih izmjena…a koliko iznosi dug za poreze i doprinose HZZO i HZMO?
Najlakše je paušalno optižiti , stavite strukturu dugova pa da vidimo pravu istinu!
Fino. Zasto? I tko im je to dopustio?
Uključite se u raspravu