Žene s komplikacijama u trudnoći naknadu za bolovanje ipak će i dalje primati izravno od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a ne od poslodavaca, kako je to propisao novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji će se izmijeniti po hitnom postupku, doznajemo od potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. Novi Zakon izglasan prije ljetne stanke, naime, propisuje da će naknade trudnicama već od rujna isplaćivati poslodavci koji potom od HZZO-a mogu tražiti povrat sredstava, što je izazvalo žestoke kritike javnosti i demografa koji su novu mjeru prozvali antidemografskom.

Udruga Roda
Na propust autora Zakona koji predstavlja opasnost od financijske nestabilnosti žena što veći dio trudnoće moraju biti na bolovanju upozorila je prije desetak dana udruga Roda (roditelji u akciji) koja je Vladi uputila zahtjev za izmjenom odredbe. Predsjednicu Rode Renatu Jelušić jučer je u Vladi primila Jadranka Kosor.
“Mogu najaviti da ćemo po hitnom postupku mijenjati odredbu po kojoj bi poslodavci trebali plaćati naknadu trudnicama jer se radi o mjeri koja je teško održiva. Isplata naknade vratit će se na staro, odnosno vršit će se izravno preko HZZO-a. Moram priznati da nam je mnogima u donošenju zakona to promaklo”, izjavila je za Poslovni dnevnik Jadranka Kosor, dodavši da su izmjene odredbe već dogovorene s premijerom Ivom Sanaderom i da će biti na prvoj sjednici Vlade nakon godišnjeg odmora. Zanimljivo je da je cijelu priču pokrenula zapravo jedna trudnica koja je u područnom uredu HZZO-a doznala da će joj od rujna naknadu isplaćivati poslodavac, što je odmah dojavila Rodi, udruzi koja je u pet godina postojanja uspjela postati glavna institucija za zaštitu prava obitelji i djece.
“Jako smo zadovoljni što će se sporna odredba promijeniti jer bi ona znatno ugrozila položaj trudnica i svih žena na tržištu rada”, ističe Renata Jelušić i dodaje kako je najčudnije da nitko prije izglasavanja zakona nije primijetio sporno rješenje. Iako i Jadranka Kosor, inače predsjednica Savjeta za populacijsku politiku RH, tvrdi da nitko u javnoj raspravi nije primijetio taj članak zakona, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca uvjeravaju nas u suprotno.

Korist HZZO-a
HUP je, kazao nam je glasnogovornik udruge Marko Žubrinić, reagirao još u fazi donošenja propisa, odnosno već u ožujku uputio je Vladi i Uredu za socijalno partnerstvo očitovanje na članak 33 Zakona o zdravstvenom osiguranju te zahtijevao barem minimalno ublažavanje posljedica koje bi taj članak imao na poslodavce.
“Položaj poslodavca tim se propisom pogoršava s obzirom na to da je već opće poznata činjenica da HZZO kasni s isplatom refundacije te naknade i više od 300 dana. Zahtjev poslodavaca je sadržavao pravo na obračun kamate za zakašnjenje isplate refundacije naknade, no za zahtjev poslodavaca nije bilo sluha”, kazao nam je jučer Žubrinić. Spornu odredbu koja ide u korist isključivo HZZO-u, odnosno državi koja bi njezinom provedbom dobila novi prostor za prolongiranje plaćanja svojih obveza, nisu mogli ne vidjeti sastavljači zakona, kao i ministar zdravstva i socijalne skrbi Neven Ljubičić. Budući da je u Ministarstvu zdravstva vrijeme godišnjih odmora, nismo uspjeli doznati kako je takva odredba mogla biti ubačena u zakon.