Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Država još klopkama dočekuje investitore

Autor: Marija Brnić
16. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Dok se nekad gradonačelnike i župane kritiziralo da koče ulaganja, sve je više slučajeva da država od njih može učiti kako se postupa s ulagačima

Dok sve nade za ozdravljenje gospodarstva polaže u privlačenje ulaganja, država istodobno nastavlja klopkama dočekivati investitore. Najnoviji takav slučaj, projekt Brijuni Rivijera i proglašavanje otoka Sv. Katarina – Monumenti kulturnim dobrom mjesec dana nakon što su otvorene obvezujuće ponude prikupljene međunarodnim natječajem, samo ilustrira neorganiziranost koja se ukorijenila i postala standardom u Hrvatskoj i zahvaljujući kojoj, čak i kada imamo atraktivan projekt, ne skidamo ocjenu rizične i nesigurne zemlje za plasman kapitala.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Koliko god se trudili konzervatori uvjeriti da sama registracija kulturnog dobra nema veze s natječajem za koncesiju i koliko vjerojatno bilo točno njihovo pojašnjenje da to nije učinjeno s namjerom da se sam projekt zaustavi ili oteža, činjenica je da se projekt pripremao deset godina, da su se lani usuglasile oko njega lokalne i nacionalna vlast i krenulo se u traženje ulagača. Konzervatori tvrde i da zakonski nemaju obvezu najavljivanja da će se nešto proglasiti kulturnim dobrom. Ovdje se pak i ne radi o tome je li nešto formalno u skladu sa zakonom ili ne. Kada se projekt proglasi nacionalno važnim i uvrsti se u katalog prioriteta države, a posebice u situaciji kada ona svoj gospodarski oporavak temelji na novim ulaganjima, onda se ne smije dogoditi da se ulagača zainteresira i pridobije za davanje ponude, a da svi uvjeti za realizaciju projekta nisu već pripremljeni i do u detalje jasni. No, nisu Brijuni Rivijera i Monumenti iznimka. Prošloga je tjedna u Banskim dvorima svečano potpisan ugovor o koncesiji za novi terminal Zračne luke Zagreb. Također desetljeće priželjkivan i osmišljavan projekt. Zvuči nevjerojatno, no tek nakon što je odabran partner i zaključen ugovor, država najavljuje kako kreće u rješavanje imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz zemljište koje će među ostalim tek sada i otkupljivati od vlasnika. Zašto su takvi koraci postali uobičajeni i nikom sporni? Opravdanje nikako ne može i ne smije biti pozivanje da je to bilo za mandata bivše vlasti ili da je riječ o nečemu što se događa na gradskim i županijskim razinama. Država mora pokazati da funkcionira, nevezano za promjene na vlasti. A dok se nekad kritiziralo lokalce da koče ulaganja, sve je više slučajeva, od Sv. Nedjelje do Varaždina i Jastrebarskog, u kojima država od njih može učiti kako se postupa s investitorima.

Dok sve nade za ozdravljenje gospodarstva polaže u privlačenje ulaganja, država istodobno nastavlja klopkama dočekivati investitore. Najnoviji takav slučaj, projekt Brijuni Rivijera i proglašavanje otoka Sv. Katarina – Monumenti kulturnim dobrom mjesec dana nakon što su otvorene obvezujuće ponude prikupljene međunarodnim natječajem, samo ilustrira neorganiziranost koja se ukorijenila i postala standardom u Hrvatskoj i zahvaljujući kojoj, čak i kada imamo atraktivan projekt, ne skidamo ocjenu rizične i nesigurne zemlje za plasman kapitala.

Koliko god se trudili konzervatori uvjeriti da sama registracija kulturnog dobra nema veze s natječajem za koncesiju i koliko vjerojatno bilo točno njihovo pojašnjenje da to nije učinjeno s namjerom da se sam projekt zaustavi ili oteža, činjenica je da se projekt pripremao deset godina, da su se lani usuglasile oko njega lokalne i nacionalna vlast i krenulo se u traženje ulagača. Konzervatori tvrde i da zakonski nemaju obvezu najavljivanja da će se nešto proglasiti kulturnim dobrom. Ovdje se pak i ne radi o tome je li nešto formalno u skladu sa zakonom ili ne. Kada se projekt proglasi nacionalno važnim i uvrsti se u katalog prioriteta države, a posebice u situaciji kada ona svoj gospodarski oporavak temelji na novim ulaganjima, onda se ne smije dogoditi da se ulagača zainteresira i pridobije za davanje ponude, a da svi uvjeti za realizaciju projekta nisu već pripremljeni i do u detalje jasni. No, nisu Brijuni Rivijera i Monumenti iznimka. Prošloga je tjedna u Banskim dvorima svečano potpisan ugovor o koncesiji za novi terminal Zračne luke Zagreb. Također desetljeće priželjkivan i osmišljavan projekt. Zvuči nevjerojatno, no tek nakon što je odabran partner i zaključen ugovor, država najavljuje kako kreće u rješavanje imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz zemljište koje će među ostalim tek sada i otkupljivati od vlasnika. Zašto su takvi koraci postali uobičajeni i nikom sporni? Opravdanje nikako ne može i ne smije biti pozivanje da je to bilo za mandata bivše vlasti ili da je riječ o nečemu što se događa na gradskim i županijskim razinama. Država mora pokazati da funkcionira, nevezano za promjene na vlasti. A dok se nekad kritiziralo lokalce da koče ulaganja, sve je više slučajeva, od Sv. Nedjelje do Varaždina i Jastrebarskog, u kojima država od njih može učiti kako se postupa s investitorima.

Autor: Marija Brnić
16. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close