Tek što se u Banskim dvorima odobrilo 50-godišnju koncesiju za prvu lokaciju projekta Brijuni Rivijere, sjenu na cjelokupni projekt bacila je informacija kako je cijelo područje Sv. Katarina – Monumenti na koju se koncesija odnosi upisano u registar kulturnog dobra, a upis se dogodio nakon završetka procesa prikupljanja ponuda putem međunarodnog natječaja.

Poslovnom dnevniku informaciju o tome potvrdio je Goran Veljović, odvjetnik koncesionara Kermas Voda Četiri vlasnika Danka Končara. “Cjelokupni kopneni dio koncesijske lokacije stavljen je pod zaštitu konzervatora, što podrazumijeva da sve intervencije koje predstoje u investicijskom postupku moraju dobiti suglasnost konzervatora”, kaže Veljović, potvrdivši da u tijeku postupka izrade projekta i natjecanja za koncesiju nisu bili upoznati s time. Na upit kako će ta novost utjecati na daljnji proces, Veljović izražava nadu da to neće blokirati sam projekt, no činjenica da je prostor na kojem se investira više od 226 milijuna kuna u međuvremenu postao kulturno zaštićeno dobro sasvim izgledno posložnjava i poskupljuje realizaciju projekta. Hoće li to značiti i promjene usvojenog Kemrasovog plana gradnje marina i hotelskog objekta, te sportskih sadržaja na lokaciji za koju je odobrena koncesija, tek će se, kaže, morati utvrditi. Na tom se području, inače, nalaze vojni objekti iz doba Austro-ugarske monarhije, kojoj je upravo tu bilo sjedište mornarice. Lokaciju je preuzela talijanska, kasnije i jugoslavenska vojska. Premda je riječ mahom o starim, derutnim zgradama, za pulski konzervatorski odjel Ministarstva kulture ono ima vrijednost koju treba zaštititi.

No, na naš upit zašto se reagiralo i status kulturnog dobra tom području dalo tek kada je završen postupak natjecanja investitora za koncesiju, stručna savjetnica – konzervatorica u konzervatorskom odjelu Pula Sunčica Mustać tvrdi da je postupak pokrenut pred gotovo dvije godine. “S Gradom Pula mjesečno smo održavali koordinacijske sastanke o bivšim vojnim utvrdama i njihovoj zaštiti kao kulturnog dobra, kako bismo investitore usmjeravali da obnavljaju objekte štiteći po pravilima struke kulturnu baštinu”, kaže konzervatorica Mustać, iznenađena da je sada i Grad Pula pokrenuo žalbu na ishođeni upis tog područja u registar kulturnog dobra. To je tim više čudno, kaže ona, što je Grad Pula još u travnju 2010. dostavio prijedlog za utvrđivanje svojstava kulturnog dobra za sve lokacije na kojima se planira projekt Brijuni Rivijere, a ljetos je od tvrtke Modus d.o.o. čak i naručio konzervatorsku podlogu za urbanistički i detaljni plan uređenja, u kojoj se navodi kako je ona dio predradnji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra za Sv. Katarinu i Monumenti. Na temelju te podloge, s kojom su svi bili složni, nastavlja Sunčica Mustać, konzervatorski odjel Pule 12. listopada prihvaća rješenje i upućuje povjerenstvu Ministarstva kulture u Zagreb, koje je odobrenje da se ta lokacija proglasi kulturnim dobrom dalo 12. veljače. Natječaj za ovu lokaciju zatvoren je, pak, 16. siječnja!Zašto je Grad Pula nakon svega reagirao žalbom, nismo uspjeli dobiti odgovor od gradonačelnika Borisa Miletića, niti nadležnih u gradskim tijelima.

No, Grad se u svojoj žalbi Ministarstvu kulture ograđuje od tog rješenja i tvrdi da nije bio upoznat s postupkom proglašenja te lokacije kulturnim dobrom. Traži hitno brisanje iz registra kulturnog dobra, što se u dosadašnjoj konzervatorskoj praksi i ne pamti. Tu potpunu konfuziju idućih će tjedana rješavati nadležni u Ministarstvu kulture, no i dalje ostaje nejasno zašto je izostala koordiniranost nadležnih tijela u državi koja pokušava osigurati privlačenje velikih investicija i zašto se na vrijeme ne daju sve informacije ulagaču o uvjetima u kojima će moći ostvariti svoje planove. Koncesionar u ovom slučaju ima rokove u kojima treba pokrenuti postupke ishođenja dozvola za gradnju, a po svim dostupnim informacijama, njegovi nacrti za gradnju na otoku u pulskom zaljevu morat će biti korigirani jer predviđaju drugačije sadržaje od onih koji su po pravilima konzervatorske struke. To automatski podrazumijeva i nove aktivnosti, veći financijski teret, te duže vrijeme za realizaciju cijelog projekta.U tim okolnostima definitivno će malo za poticaj ulaganja značiti najave prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića kako će svaki ulagač dobiti službenika koji će ga voditi do realizacije projekta.