Sudeći prema poznavateljima domaćeg financijskog tržišta i onome što je moguće vidjeti u posljednjih par mjeseci, ovo ljeto označit će prekretnicu u trgovanju na Zagrebačkoj burzi. Pliva, sada je to već moguće tvrditi, sigurno odlazi s domaćeg tržišta kapitala kao blue chip dionica. Najtraženija domaća dionica, koja je sama na svojim leđima prenijela polovicu trgovanja u prvih šest mjeseci ove godine, sada ostavlja veliku rupu u portfeljima ulagača, koji će morati pronaći novu vrijednosnicu koja bi mogla zamijeniti zvijezdu Zagrebačke burze. Ulagači željno iščekuju potvrdu izaska nekih novih dionica na burzu, a svi najviše žele Inu.

Ključna INA
Prema Hrvoju Stojiću iz Hypo Alpe-Adria banke, najnepovoljnije bi za hrvatsko tržište kapitala bilo kada bi se nakon odlaska Plivinih dionica s tržišta predugo čekalo s inicijalnom javnom ponudom dionica INA-e, koja je navodno odgođena za prvo tromjesečje sljedeće godine. Plivu će u svakom slučaju biti poprilično teško nadomjestiti jer kotira u Londonu i najtransparentnija je hrvatska dionica. Do kraja godine Hanfa bi trebala dozvoliti domaćim mirovinskim fondovima da ulažu do pet posto svoje imovine u tvrtke iz kotacije javnih dioničkih društava, čime bi trebali nastati i neki novi nosioci trgovanja na Zagrebačkoj burzi, kao što su Adris, Ericsson Nikola Tesla, a možda i Dalekovod koji sve čini kako bi ušao u prvu kotaciju Zagrebačke burze. Što se tiče samog prometa koji je Pliva ostvarivala na domaćem tržištu, to će biti malo teže nadoknaditi, kaže Stojić. Teško je izračunati koliko slobodnog novca će se naći na hrvatskim burzama nakon odlaska Plive jer mnogo pozicija u Plivinim GDR-ovima drže mirovinski fondovi. Ipak, najveći bi dio tih sredstava trebao završiti na domaćem tržištu. Prvenstveno, to su mirovinski fondovi koji bi potkraj godine mogli početi ulagati svoja sredstva u JDD kotaciju. Kako neslužbeno doznaje Poslovni, nedavni skok cijene dionica Adrisa posljedica je i povećanog i preuranjenog interesa mirovinskih fondova za dionice Adrisa, koje se navodno parkiraju kod nekih drugih, da bi ih poslije preuzeli mirovinski fondovi. Osim željno iščekivane javne ponude dionica INA-e, tu su još dvije velike kompanije kojima tek predstoji izlazak na domaće tržište kapitala. Hrvatska elektroprivreda i Croatia osiguranje definitivno, prema Stojiću, imaju potencijala, ali on ovisi prvenstveno o transparentnosti njihovih javnih ponuda. Iako investitori kao jednog od mogućih nosilaca trgovanja priželjkuju Agrokor, to bi još neko vrijeme mogla ostati samo pusta želja sudeći prema nedavnom intervjuu vlasnika kompanije Ivice Todorića, koji ne vidi izlazak na burzu u bližem razdoblju kao realnu mogućnost. U svakom slučaju, investitori će za takve dionice biti zainteresirani, a pouzdanost poduzeća pokazuju i strane investicijske banke koje su omogućile novi kreditni aranžman Agrokoru i time pokazale da vjeruju upravi kompanije, za razliku od agencija koje su Agrokoru snizile rejting. Udio dionica od 25 do trideset posto trebao bi biti zanimljiv za tržište, to je kompanija koja zbog vlasničke strukture izaziva oprez ulagača, ali bi zbog snažnog investicijskog ciklusa trebala imati solidne stope rasta. Doduše, te stope neće biti impresivne, ali u svakom slučaju veće od stopa rasta koje imaju ostale kompanije u prehrambenoj industriji u regiji. Hoće li ulagači moći profitirati od tih stopa rasta, ovisi o tome koliko će dugo morati čekati na izlazak kompanije na bruzu.

Bez nasljednika
Tri će stvari biti ključne za budući razvoj domaćeg tržišta: 1. novac dobiven prodajom Plive; 2. dozvola Hanfe mirovinskim fondovima da ulažu u dionice kotacije JDD i 3. transparentnost budućih IPO-a. Prema Stojiću, pravog nasljednika Plive još nema na vidiku iako su neke dionice i likvidnije od domaćeg farmaceutskog diva, nijedna nije dovoljno transparentna i izložena tržištu kao što je to bila Pliva na Londonskoj burzi. Drugi faktor je nesposobnost hrvatskih kompanija da stvore robnu marku prepoznatljivu kao što je to Pliva i njezin Sumamed. Jedini tko se tome približio je Podravka s Vegetom, a Vegeta je ipak samo regionalno poznat brand koji je pod pritiskom sve nepoštenije i okrutnije konkurencije.

Mol kao dobar primjer za Ipo
Dobar primjer uspješnog IPO-a koji je pomogao tržištu i samoj kompaniji svojom transparentnošću primjer je mađarskog Mola, čijim je dionicama nakon javne ponude udeseterostručena vrijednost. U svakom slučaju, na tržištima u razvoju energetske kompanije uvijek dobro prolaze zbog prirode svoje djelatnosti i tog tržišta. Kad dionice izađu na tržište, za njima postoji velika potražnja jer strani investitori očekuju da će liberalizacijom tržišta nestati administrativno nametanje cijene energenata, a razvojem gospodarstva porast će i potražnja za energentima.

Moguć priljev novca na tržište
Nakon što je preuzet Lek, u Sloveniji je od količine pristiglog novca tržište imalo koristi još sljedećih par godina, a slično bi se moglo dogoditi i kod nas. To je pak moguće osigurati ponudom novih kvalitetnih dionica kroz kvalitetan i transparentan proces inicijalne javne ponude dionica, u koje bi onda mogli ulagati mirovinski fondovi, očito novi igrači na tržištu od kojih se mnogo očekuje. Ako ti Ipoi ne budu dovoljno transparentni, fondovi će ponovno radije ulagati u državne kunske obveznice. Što se tiče same njihove politike ulaganja, za njih nije nužno da dionica bude u prvoj kotaciji burze, bitnije je da pokazuje stalan napredak u corporate governanceu, konstantno stvara novu vrijednost i ima stabilnu politiku dividendi.