Povlačenje sredstava za projekte koje zajmovima financiraju Razvojna banke Vijeća Europe (CEB), Europska investicijska banka (EIB), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) ili Europska banka za razvoj i obnovu (EBRD) toliko je nezadovoljavajuće da je Vlada jučer uputila apel da se svi koji sudjeluju na tim projektima u Hrvatskoj maksimalno angažiraju. EIB je, upozorio je ministar financija Slavko Linić, već najavio da će ubuduće za svako kašnjenje po dogovorenim rokovima imati naplatu sankcija u visini od 10 tisuća eura fiksno plus 0,1 posto iznosa neiskorištenih odobrenih kreditnih sredstava.

Lista zapelih projekata
Ilustrirao je Linić probleme slabe efikasnosti i sporosti u korištenju sredstava i konkretnim podacima. Primjerice, za projekt razvoja hitne medicinske pomoći od planiranih je 18 milijuna eura povučeno 36 posto novca. Projekt zaštite od onečišćenja voda predvidio je 60 milijuna eura, a iskorišteno je 18 posto, dok je od 25 milijuna eura za modernizaciju Porezne uprave iskorišteno 28 posto i sve je, kaže Linić, stalo. Iz paketa za komunalnu infrastrukturu od ukupno 150 milijuna eura povučeno je 106 milijuna, a za projekt splitske zaobilaznice povučeno je tek 10 od 42,9 milijuna eura sredstava. Od 100 milijuna za novu Luku Zadar povučeno tek 21 milijun a među najlošijima je realizacija sredstava za Dina Petrokemiju – od ugovorenih 34 milijuna eura preko HBOR-a nije povučeno baš ništa.

Sporo i za zadravstvo
Ni iz projekta za financiranje malih i srednjih poduzetnika nije puno bolje, od ukupno ugovorenih 250 milijuna eura povučeno tek 121 milijun, a za projekte sufinanciranja IPA i ISP-a od 200 milijuna eura je dosad povučeno svega 60 milijuna. Pohvale nema ni za provedbu u posebnim projektima EBRD-a za terminal za rasute terete u Luci Ploče, od 11 milijuna eura povučeno je tek 3 milijuna. Iz palete projekata s tom bankom Linić izdvaja i financiranje zdravstvenih ustanova, za što je bilo osigurano ukupno 781 milijun kuna, a povučeno je mizernih 327 milijuna, a slično je i s projektom obnove kulturne baštine u Iloku i Vukovaru, za što je od planiranih 316 milijuna kuna iskorišteno 169 milijuna.

EU fondovi

Ugovoreno tek 42%
Godinu dana pred ulazak u EU i prelaz iz IPA na strukturne i kohezijske fondove, i potpredsjednik Vlade Branko Grčić upozorava na prenisku iskorištenost predviđenih sredstava za Hrvatsku. U ovome trenutku na raspolaganju imamo 150 milijuna eura, a taj se iznos već u drugoj polovici 2013. diže na 450 milijuna, a na više od milijarde eura u 2014. godini. Prema podacima koje je iznio Grčić, od 668 milijuna eura koji su bili dostupnih u okviru IPA programa od 2007. do 2011. je ugovoreno tek 276 milijuna ili 42 posto ukupne alokacije, a isplaćeno još manje, 138 milijuna eura ili 21 posto. Premijer Zoran Milanović upozorio je stoga da “izgovora više nema”. “Ne dignemo li se iznad tog prosjeka od 2007. do 2011., onda je jasno da ne radimo dobro”, poručio je premijer.