Obeshrabreni krhkim primirjem na Bliskom istoku, špekulanti su se privremeno povukli sa tržišta nafte, prepuštajući inicijativu prodavateljima, čija je aktivnost pak dodatno intenzivirana najnovijom serijom makroekonomskih indikatora koji redom upućuju na istovjetan zaključak, podgrijavajući tezu o usporavanju gospodarskog rasta u SAD. A slijedeći osnovne ekonomske zakone, slabija ekonomska aktivnost trebala bi rezultirati i slabijom potražnjom za naftom i naftnim derivatima, što u uvjetima neometane globalne opskrbe crnim zlatom iz kriznih (i potencijalno problematičnih) žarišta, poput Irana ili Nigerije, te još uvijek obilnih zaliha u SAD, definitivno podupire aktualnu korekciju. Rezultat takvog odnosa snaga bio je pad cijene WTI sirove nafte ispod razine od 71 dolara po barelu (najniže u nepuna tri mjeseca), koji je dodatno produbio agoniju korespondirajućih dionica, makar većina analitičara još uvijek vjeruje da ovakav razvoj događaja zapravo predstavlja idealnu priliku za aktivniji shopping u sektoru. Pa ipak, ulagači su tijekom jučerašnje trgovine takve procjene uporno ignorirali, nastupajući, kada su u pitanju dionice naftne industrije, uglavnom kao prodavatelji. Korekcija cijena nafte na Starom je kontinentu ponajviše pogodila manje igrače, kao što su Neste Oil (-2,5%) i OMV (-1,8%), te nezaobilazan norveški tandem Norsk Hydro – Statoil, koji su bili u minusu od oko 2%, vjerno prateći zbivanja na dvjema najvećim svjetskim naftnim burzama (NYMEX i IPE). Znatno bolje su prošli oni najveći, te je Total zabilježio pad cijene dionica od 1%, dok su Royal Dutch/Shell i British Petroleum bili u minusu od 0,8%, odnosno, 0,4%.

No za razliku od prethodnoga dana, naftaši nisu spriječili izlazak većine regionalnih burzovnih indeksa na pozitivan teritorij, pri najveće zasluge za pozitivnu intonaciju jučerašnje trgovine idu na adresu hi-tech sektora, ili da budemo još precizniji, Hewlett-Packarda. Naime, američki je gigant kvartalnim poslovnim rezultatima uvjerljivo nadmašio prognoze analitičara (profitom od 1,4 milijarde dolara), a optimističan update Uprave i za poslovanje u tekućem kvartalu, tijekom kojeg HP nastavlja otkidati tržišni udio svog najvećeg rivala Della, izazvao je skok dionica od oko 8% već u pre-market tradingu, potaknuvši i brojne optimistične komentare brokera. Inače, od početka godine Dell je, kao svjetski broj 1., izgubio čak četvrtinu tržišne kapitalizacije, dok se HP, kao njegov najbliži pratitelj, može pohvaliti identičnim rezultatom, ali s pozitivnim predznakom. Zahvaljujući potonjemu, zablistali su i brojni europski predstavnici sektora, te je ASML skočio za 2,3%, dok su Philips i STMicroelectronics bili u plusu od 1,6%, a Ericsson i Nokia bilježili neznatno slabije stope rasta. Dotičnima su se, tragom pozitivnih preporuka, pridružili i rudari, koje su predvodili BHP Billiton (+3,3%) i Anglo American (+2,9%), a postupnim su oporavkom najviše izgubile kontinentalne utility kompanije. Jer riječ je o segmentu tržišta kapitala koji je u protekla tri mjeseca osvojio naslov najvećeg dobitnika (barem kada su pitanju dionice iz sastava Dow Jones Stoxx 600 indeksa), s dvocifrenim rastom dionica, postavši zato žrtvom uobičajene akumulacije profita i rotacije kapitala koji užurbano napušta ‘defenzivna’ izdanja. Paralelno s negativnom serijom na tržištu nafte traje pozitivan niz na azijskim tržištima kapitala, koji su ovoga puta uspješno produžili brojni predstavnici hi-tech sektora, iako se i tamo našlo nekoliko izuzetaka. Kao na primjer Sony (-0,5%), čije su problematične baterije odgovorne za niz incidenata vezanih za prijenosna računala ranije spomenutog Della.

Volvo se okoristio špekulacijama

Divovi kao što su E.On, RWE i EdF bili su duboko na negativnom teritoriju, a njima valja pridodati i Zurich Financial Services, jednog od rijetkih europskih osiguravatelja koji (u drugom kvartalu) nije u potpunosti ispunio očekivanja analitičara, bivajući kažnjen padom vrijednosti dionica od 1,7%. Objavljenim je rezultatima razočarala i Ciba Specialty Chemicals, no najava radikalnijeg zaokreta i otpuštanja oko 2,5 tisuće zaposlenih (gotovo petina ukupnoga broja) rezultirala je skokom dionica od čak 8,5%. Istodobno, špekulacijama koje ih trpaju u kontekst potencijalnih akvizicija okoristili su se Volvo (+2,6%) i španjolska banka BBVA (+1,5%), za koju je navodno zainteresirana Societe Generale (-0,5%).