Gradnja apartmana na jadranskoj obali već je dugi niz godina unosan posao. Jednako se dobro traže i prodaju mali apartmani kao i velike luksuzne vile. U posljednjih nekoliko godina vidljiv je trend rasta gradnje, kako apartmana i kuća za odmor, tako i stambenog prostora u gradovima na obali. Budući da u većim gradovima postoji manjak stambenih površina, velika potražnja osigurava investitorima sigurnu zaradu. No sve je veći interes za apartmanima i kućama za odmor, posebice stranih državljana. Hrvatska je obala u zadnjih nekoliko godina postala hit destinacija za strance.

Cijene po regijama
Kada su u pitanju cijene nekretnina na Jadranu, one ovise o namjeni samog objekta, dakle, je li riječ o stanu ili kući namijenjenoj za stanovanje ili je riječ o kući ili apartmanu za odmor. Međutim, cijene nekretnina na Jadranu ovise prvenstveno o regiji, te o mikrolokaciji. Istra kao specifična regija u svojoj raznolikoj ponudi ima stare kamene kuće u unutrašnjosti, kao i apartmane i vile na obali. Najtraženije su stare istarske kamene kuće kako one adaptirane, tako i one kojima je potrebna potpuna obnova. Prema podacima oglasnika InfoNekretnine, prosječna cijena adaptirane kamene kuće iznosi 1203 eura po kvadratnom metru, dok se neadaptirane prodaju po cijeni od oko 550 eura. Prosječna veličina takve kuće kreće se oko 150 kvadratnih metara što znači da kupac mora izdvojiti oko 180.000 eura za adaptiranu ili 85.000 eura za kuću koja zahtijeva dodatna ulaganja u uređenje. Istra je u posljednje vrijeme postala raj za strance koji kupuju vile za odmor, kao i za domaće investitore koji su shvatili vrijednost elitnog turizma koji gostu nudi mir, netaknutu prirodu i luksuz. Iz InfoNekretnina saznajemo kako u odnosu na prošlu godinu cijena adaptiranih kuća stagnira, dok su kuće za adaptaciju gotovo dvostruko skuplje. U obalnom dijelu Istre cijene stanova i apartmana kreću se u rasponu od 1500 do 2000 eura. Krenemo li južnije, cijena je nešto niža pa tako u Crikvenici iznosi oko 1600 eura po kvadratnom metru. Ipak, Opatija kao staro turističko središte Kvarnera skuplja je i kvadratni metar stana stoji oko 2200 eura, dok se vile uz more prodaju i po 4000 eura po kvadratu. U Dalmaciji se cijene kreću u rasponu od 1700 eura, primjerice, na Čiovu, do 2000 u Rogoznici. Međutim, i tu postoje velika odstupanja, tako su cijene stanova u Splitu poput onih u Zagrebu i mogu dostići i 4000 eura. Iz Zane, agencije za nekretnine Zagrebačke banke, ističu kako gradovi bogate kulturne i turističke baštine poput Dubrovnika, Trogira i Hvara drže znatno više cijene od ostatka Dalmacije i postižu i iznose veće od 4000 eura. Nekretnine u Dubrovniku, koji je poput Istre na meti stranih kupaca, prodaju se i po cijenama od preko 5000 eura, ovisno o lokaciji. Veliko zanimanje vlada i za otoke poput Brača, Hvara, Visa i Korčule zbog relativno male izgrađenosti. Jedina lokacija s negativnim trendom cijena je Zadar. Žarko Kovačić iz Ilirika nekretnina navodi razlog: “Stari grad Zadar je devastiran realsocijalističkim zgradama na poluotoku i teško može biti elitna destinacija. Stanovi su prosječno 1600 eura s tendencijom pada kao jedini u Hrvatskoj, a apartmani 1900. Zadarska regija ne privlači strance iz zapadne Europe.” Za razliku od Zadra, veliki potencijal ima grad Šibenik gdje se procjenjuje da će cijene u idućem razdoblju rasti. U ljetnim mjesecima odvija se malo transakcija, dok se zamah tržišta nekretnina očekuje opet u rujnu.

Procjenjuje se da će se ovakve cijene zadržati do ulaska u Europsku uniju, ali da više neće rasti. Za razliku od cijena, očekuje se da će se gradnja stanova i apartmana kretati uzlaznom putanjom. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2002. do 2004. godine u priobalnim su županijama sagrađene 10.322 zgrade sa 23.248 stanova. Svake godine bilježi se porast broja sagrađenih stanova i apartmana.

Velika potražnja
Unatoč upozorenjima stručnjaka o apartmanizaciji jadranske obale, agencije za promet nekretnina očekuju porast gradnje i transakcija. Sve dok postoji nezasićenost tržišta i stalna potražnja, gradnja će rasti ne dođe li do neočekivanih negativnih događaja poput globalne recesije, teorističkih napada ili rata. Budući da raste potražnja domaćih, ali sve više i stranih kupaca, velika gradnja i prodaja nekretnina na Jadranu donosit će veliku zaradu investitorima.
(Josip Jagić)

Prave vlasnike nekretnina nemoguće utvrditi

Tko su vlasnici nekretnina na Jadranu gotovo je nemoguće saznati. Podaci Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija nisu odraz realne situacije na tržištu. Andrija Čolak, suvlasnik InfoNekretnina, objašnjava: Odgovor se krije u rupi u zakonu gdje strani državljani kupuju nekretnine u Hrvatskoj tako da otvaraju fiktivne tvrtke i kupuju na ime tih tvrtki ili na imena hrvatskih državljana. Spomenut ću samo neke kontradiktorne podatke gdje je kineskim državljanima prodano tek nekoliko nekretnina, dok po drugim podacima samo u Zagrebu obitava čak do 10.000 kineskih državljana. Sve dok hrvatsko tržište nekretnina ne bude u potpunosti liberalizirano, neće se znati stvarni podaci. Tako se usprkos činjenici da su vlasnici dalmatinskih kuća i apartmana sve više strani državljani, što mogu potvrditi njihovi susjedi, to ne može vidjeti u službenim podatcima.

Za strance Hrvatska jeftina

Prema pisanju ovotjednog izdanja magazina Newsweek, doći do hrvatske nekretnine za strance i nije prevelik problem. Iako do prije deset godina u ratu, predivna hrvatska obala Jadrana postala je sigurnim utočištem za ulagače poput londonskog konzultanta Ercha Schmidta, koji je na otoku Braču za 230 tisuće eura kupio kamenu kuću sa sedam spavaonica. Cijena je po britanskim standardima bila bagatelna. Danas kaže kako kuću ne bi prodao za manje od pola milijuna eura. Uz to, kupio je još sedam nekretnina u Dalmaciji koje danas iznajmljuje drugim turistima. Schmidt je samo jedan od horde od oko 750 tisuća Britanaca koji su se odlučili na kupnju kuće za odmor na europskom kontinentu.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji