Od 335 vojnih objekata hrvatske oružane snage napustit će njih 117 koje su ocijenjene kao “privremeno perspektivne” i “neperspektivne”, a 218 objekata će zadržati, kaže se u Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga, koji je napravilo Ministarstvo obrane, a nedavno i potvrdio Sabor. DPR se odnosi na razdoblje do 2015. godine, a u njemu su detaljno pobrojane nekretnine kojih će se MORH odreći, kao i one u koje će uložiti dodatna sredstva.

Poseban fond
Budući da MORH nije vlasnik nekretnina, već ih je od države dobio na upravljanje, dosad od predanih nekretnina nije imao koristi. Međutim, osnivanjem posebnog fonda za konverziju vojnih nekretnina vojska bi trebala dobiti određena sredstva dobivena prodajom ili iznajmljivanjem bivših vojnih nekretnina. MORH čak nije imao ovlasti prodavati, darovati ili davati u zakup neperspektivne nekretnine, već su to radile tri državne institucije, ovisno o vrijednosti nekretnine. Tako je za nekretnine vrijedne do sto tisuća kuna bio nadležan Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, za nekretnine vrijedne do 10 milijuna kuna Povjerenstvo za imovinu Vlade RH, a o nekretninama vrednijim od 10 milijuna kuna odlučivala je Vlada. Procjenjuje se da se MORH do prošle godine odrekao nekretnina u vrijednosti od 15 milijardi kuna, od čega vojska nije imala nikakve materijalne koristi. Od vojarni koje će vojska napustiti do 2015. godine svakako su najzanimljivije one u Puli na Muzilu te zagrebačka vojarna Borongaj, koje vojska planira napustiti do kraja 2007. godine. Riječ je o izuzetno vrijednim lokacijama za koje već postoje planovi. Tako bi prostor vojarne Muzil dobio turističko-rezidencijalnu namjenu, a prostor vojarne Borongaj dijelom bi se iskoristio za stanove, a dijelom za potrebe Zagrebačkog sveučilišta. Vojska bi do kraja ove godine trebala napustiti vojarne “Taborec”u Samoboru, “Kupa” u Karlovcu, “Skradnik” u Josipdolu, “Glina”, “Ban J. Jelačić” u Otočcu, “Šepurine”, “Admiralitet” u Puli te “Beli Manastir”. Iduće godine, osim Muzila i Borongaja, napuštaju se vojarne “Luščić” u Karlovcu te “Puk. M. Halar” u Dugom Selu, kao i nekoliko vojarni u Osijeku, Virovitici, Sinju, Pločama, Našicama, Đakovu, Varaždinu, Koprivnici, Jastrebarskom i Petrinji.

Prenamjena objekata
Dugoročni plan razvoja definirao je i 88 objekata za koje je predviđena prenamjena. Među njima su 22 vojarne i 39 skladišta te još nekoliko objekata uređenja prostora. Među prioritetima prve razine u dokumentu se navodi izgradnja smještajnih kapaciteta u na vojnim poligonima u Slunju i Gašincima te u vojarni u Petrinji. Naime, osim napuštanja neperspektivnih lokacija, vojska će ulagati sredstva u objekte koje namjeravaju zadržati. Osim toga, izgradit će zamjensku pomorsku bazu znatno manju od sadašnje u luci Ploče koju vojska napušta. Prema planu ulaganja, najviše će novca od ukupno 1,92 milijarde kuna za infrastrukturu ići kopnenoj vojsci (1,1 milijarda kuna), što čini 57 posto ukupnih sredstava predviđenih za infrastrukturu. Najmanje novca ide mornarici koja će dobiti 186 milijuna kuna, odnosno tek deset posto ukupnih sredstava. Jedan od prioriteta jest osposobljavanje i uređivanje infrastrukture deklarirane za potporu savezničkim snagama zemlje domaćina HNS (Host Nation Support). Dugoročni plan razvoja naznačio je takve objekte na poligonu u Gašincima, vojarnama u Benkovcu, Udbini, Delnicama, Vinkovcima, u splitskoj luci Lora te zračnim bazama u Zemuniku, Plesu i Puli.