Uz 14 milijuna kuna, koje je Fond za razvoj i zapošljavanje (FRZ) 2008. godine dao vukovarskom Eko gradu, a zbog čega je u jednomjesečnom zatvoru ovoga tjedna završilo petero ljudi – među njima i Antun Crlenjak i Davor Vlajčević – FRZ je između srpnja 2005. i kolovoza 2008. tvrtkama povezanim s tom dvojicom suradnika odbjegloga tajkuna Miroslava Kutle dao ukupno 39,8 milijuna kuna kredita. Novac su dobile još dvije tvrtke u Podunavlju, vukovarski Berg (4,4 milijuna kuna) i Vino Ilok (prijašnji Agro-Ilok, 11,5 milijuna kuna), te Poljoprivredna zadruga Petrova Gora (9,9 milijuna kuna). S obzirom na to da su Eko grad i Berg u međuvremenu propali, a Agro-Ilok i PZ Petrova Gora su u blokadi, država će teško vratiti novac koji je tako velikodušno dijelila uz trogodišnji poček i tri posto kamata. Doduše, nisu su ni trudili, pa su tako trebale proći tri godine da se raskine ugovor o kreditu s Eko gradom, koji je obećao dati u zalog nepostojeće kobile. Podsjetimo, ta je tvrtka bez ijednoga zaposlenika dobila kredit za fantomski projekt proizvodnje kobiljeg mlijeka pokraj zagorskog dvorca Golubovec. Korisnici kredita morali su osigurati i hipoteku, no u slučaju Eko grada riječ je bila o polovici dvorca Golubovec u vlasništvu sudužnika, tvrtke Vilinske poljane, no taj je opterećen i drugim hipotekama.
Led probio Berg
Od tvrtki povezanih s Kutlom, prvi je FRZ-ov kredit dobio vukovarski Berg, u srpnju 2005. za nabavu linije za proizvodnju betonskog biber crijepa. U to doba Crlenjak i Vlajčević još nisu bili preuzeli tvrtku, no tu je kao čovjek od povjerenja bio predsjednik NO-a Berga Mato Bilušković, nekadašnji predsjednik NO-a Vino Iloka te direktor niza tvrtki povezanih s Kutlom – Orion grupe, Galline, Hana-voćnjaka Kukljaš. Ove je godine ušao i u Nadzorni odbor PZ-a Petrova Gora, a zanimljivo je da je prije desetak godina bio član NO-a HT-a. Opljačkani Berg, koji je kasnije završio u stečaju, nekoliko je godina vodio Damir Rihtarić, još jedan od petorice pritvorenih zbog kredita Eko gradu; privedeni su još Petar Tonković, bivši predsjednik Uprave FRZ-a, i Ivan Sabljo, bivši direktor u HPB-u. U slučaju Berga FRZ je brže reagirao, pa je HPB 2008. blokirao tvrtku i dosad naplatio 1,9 mlilijuna kuna.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Čitajući ove članke, ne znam bil se smijala ili plakala nad pročitanim. Dok je ovaj Fond nepostojećim tvrtkama, većinom bez ijednog zaposlenog ili sa par zaposlenih osoba, za nepostojeće projekte dijelio milijunske iznose, u isto vrijeme bio je to Fond koji je radnicima kojim je prestao rad zbog stečaja njihove firme, isplaćivao samo tri zadnje ostvartene a ne isplaćene plaće prije otvaranja stečaja, iako prije otvaranja stečaja plaće (i doprinose) firme nisu isplaćivale mjesecima a neke i godinama. Lopužama djeljeni milijuni za ništa, radnicima mrvice, a lovu u taj fond uplaćivali oni poslodavci koji su uredno poslovali i plaće isplaćivali uredno i na vrijeme?????? Upravo bi oni trebali pročešljati sve podjiljene kredite, kojebi oni, da su ih dobili pod takvim uvjetima (poček 2 godine, kamata 3%) daleko bolje iskoristili i možda s dobivenim novcem otvorili još koje radno mjesto u svojim firmama.
Di je Sanjica?
Uključite se u raspravu